Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
1005 Cards in this Set
- Front
- Back
Sta znaci termin psihologija? |
proucavanje duše |
|
Od kada postoji termin psihologija ? |
Od 16 veka |
|
Kome pripada zasluga za davanje imena psihologiji? |
Marku Marulicu ili nemackom logicaru Rudolfu Goklenijusu |
|
Ko je preteca naucne psihologije,kada,sta proucava ? |
Huan Luis Vives sistematski ispituje strasti i predstave u 16.veku |
|
Sta kaze Huan Luis Vives o dusi ? |
Da se trebaju istrazivati njene funkcije a ne sustina i sudbina |
|
Kada je termin psihologija poceo sire da se koristi ? |
U 18. veku |
|
Kako se danas definise psihologija ? |
Kao nauka o psihickim pojavama i ponasanju ljudi i zivotinja |
|
Zbog cega je bilo teskoca u definisanju psihologije ? |
Zbog razliclcitih teorijskih sistema u proslosti |
|
Psihicke pojave se prema sadrzaju dele na ? |
Kognitivne emotivne i motivacione |
|
U kakvim oblicima mogu biti psihocke pojave ? |
Kao proces, trenutno stanje ili trajnija dispozicija |
|
Sta sve pokusava psihologija sa psihickim pojavama i ponasanjem ? |
Da ih opise,objasni,predvidi,kontroliše ili usmerava |
|
Prilikom objasnjavanja pojava u psihologiji koja dva aspekta moze korostiti psihologija ? |
Prirodnonaucni i drustvenonaucni |
|
Zbog cega se psihologija bavi i zivotinjama ? |
Zbog eticnosti i ubog teorije evolucije |
|
Sta je teorija |
Sistem uzajamno povezanih iskaza o odredjenoj vrsti pojava |
|
Ko je izneo tvrdnju o stetnosti velikog broja opstih skola u nekoj nauci ? |
Filof nauke Tomas Kun |
|
"Tamo gde postoji svadja nema pravog znanja" su reci ? |
Leonarda |
|
Sta misle savremeni psiholozi o velikom broju psiholoskih teorija u proslosti ? |
Da je to dobra stvar za sprecavanje dogmatizma u nauci |
|
Filozofe antickih vremena zanima sta ? |
Ucenje,percepcija,motivacija i odnosi telesnih i psihickih funkcija |
|
Od kada fiziologija istrazuje culne funkcije ? |
Od pocetka 19 veka |
|
Ko je sve odgovoran za nastajanje psihologije kao nauke ? |
Fiziolozi,lekari,evolucijonisti |
|
Gde je i kada nastala psihologija,ko? |
Univerzitet u Lajpcigu 1879. Vilhelm Vunt |
|
Sta se ispitivalu u Lajpcigu ? |
Vizuelno i auditivno opazanje,asocijacije na neku rec,eksperimenti jednostavnog pamcenja... |
|
Metod Vilhelma Vunta ? |
Introspekcija |
|
Psihologija Vilhelma Vunta s bavi ? |
Svesnim procesima |
|
Koju metodu koristi Vunt ? |
Eksperiment |
|
Svesni mentalni procesi su ? |
Osecanja,oseti,predstave |
|
Kako je Vunt nazvao svoja istrazivanja ? |
Fizioloska psihologija |
|
Po Vuntovom misljenju gde se jos trebaju traziti izvori objektivnih saznanja ? |
Antropologiji,decjoj psihologiji,psihologiji zivotinja |
|
Sta se ne moze eksperimentalno istrazivati po Vuntovom misljenju? |
Visi mentalni procesi poput misljenja |
|
Ko je i gde osnovao strukturalizam ? |
Vuntov ucenik ,englez Edvard Ticiner, u Americi osniva svoju laboratoriju |
|
Strukturalizam se bavi cime i st aje glavni cilj? |
Svesnim psihickim procesima, trazenje osnovnih elemenata psihickog |
|
Metoda koju koriste strukturalisti ? |
Eksperiment, introspekcija |
|
Osnovni elementi psihickog zivota po strukturalistima su ? |
Osecanja prijatnosti i neprijatnosti,razliciti oseti,predstave |
|
Ko je opisao razliku izmedju introspektivne metode Ticinera i Vunta? |
Miler |
|
Uzrok svesnih dozivljaja po Vuntu ? |
Unutrasnji,neopazivi mehanizmi |
|
Uzrok svesnih psihickih dozivljaja po Ticineru ? |
Spoljasnji opazivi procesi . |
|
Preteca bihevioristickom posmatranju spoljasnjih drazi je ? |
Ticiner |
|
Edvard Ticiner je pred kraj zivota bio spreman da prozna ? |
Znacaj fenomenoloskih opisa |
|
Ko je u Americi prvi pisao o psihologiji,kada i kako je oznacava ? |
Vilijam Dzejms oprillike u isto vreme kada Vunt osniva psohologiju u Evropi,odredjuje je kao nauku o svesti . |
|
Ko je odgovoran za to sto se na prelazu 18 i 19 veka psihologija oznacavala kao nauka o svesnim mentalnim procesima ? |
Vilhelm Vunt i Vilijam Dzejms |
|
Do kraja 19 veka bilo je koliko kongresa psihologa ? |
4 |
|
Prvi kongres eksperimentapne psihologije je bio ? |
1889 u Parizu |
|
Drugi kongres eksperimentapne psihologije je bio |
1892 u Londonu |
|
Treci kongres psihologije je bio ? |
1896 u Minhenu |
|
Cetvrti kongres eksperimentalne psihologije je bio? |
1900 u Parizu |
|
Sta je specijalno kod 3. Kongresa psihologije ? |
Iz njega je izbacena rec eksperimentalna |
|
Kada pocinje postepeno odbacivanje psihologije kao nauke o svesti ? |
Pocetkom 20. veka |
|
Ko je bio kriticar strukturalistickog misljenja o svesti? Osnovne teze ? |
1. Svako stanje svesti je deo licne svesti 2.Svest je u procesu stalne promene 3.svaka licna svest je kontinuirana 4.Svest je selektivna |
|
Ko je dao ime funkcionalizmu ? |
Edvard Ticiner |
|
Ko je preteca funkcionalizma ? |
Vilijam Dzejms |
|
Dva stanja svesti po Vilijamu Dzejmsu su ? |
Susptantivna i tranzitivna stanja |
|
Gde se razvila i ko je razvio funkcionalisticku skolu ? |
Na Čikaškom univerzitetu. Dzon Djui, Harvi Har i Dzejms Endzel |
|
Ko je insistirao na adaptivnoj funkciji svesti ? |
Funkcionalisti |
|
Americki funkcionalizam je pomogao kojim primenjenim disciplinama ? |
Razvojna i pedagoska psihologija |
|
Metode funkcionalista ? |
Raznovrsne:testovi upitnici razna istrazivanja introspekcija... |
|
Dva prva sistema u psihologiji ? |
Strukturalizam i funkcionalizam |
|
Gestaltisti su se suprastavili kojem teorijskom gledistu ? |
Asocijacionizmu koji su koristili strukturalisti a kasnije bihevioristi |
|
Ko je izneo ucenje o stvaralackoj sintezi ? |
Vilhelm Vunt |
|
Ko je uveo pojam mentalne hemije ? |
Vilhelm Vunt |
|
Kada su psiholozi prvi put ukazivali da nad dozivljajem delova dominira dozivljaj celine ? |
Krajem 19. Veka |
|
Dozivljaj celine ili ? |
Gestalt kvalitet |
|
Osnivaci gestalt psihologije ? |
Maks Verthajmer,Kurt Kofka,Volfgang Keler |
|
Eksperiment opazanja gestalista je izveden kada? Ko na kome ? |
1912. Maks Verthajmer na drugoj dvojici i Kofkinoj zeni |
|
Godina koja s euzima za osnivanje gestalt psihologije ? |
1912 |
|
Ko je uveo pojmove fi fenomen i dinamicko polje ? |
gestaltisti |
|
Prvo cime su se bavili gestaltisti je ? |
Opazanje |
|
Drugo cime su se bavili gestaltisti je ? |
Ucenje |
|
Ko je prvi tvrdio d aje efikasno samo ono ucenje koje se zasniva na razumevanju? |
Gestaltisti |
|
Ko je imao holisticke pretpostavke ? |
Gestaltisti |
|
Gde su sve primenjeni gestaltisticki principi ? |
Istrazivanja pamcenja,misljenja,psihologija licnosti i socijalna psihologija(Kurt Levin),neuropatologiji(Kurt Goldstajn),estetika(Rudolf Arnhajm |
|
Drustvo za gestalt psihologiju i njenu primenu postoji od ? Sta izbacuje ? |
1978. Casopis Gestalt teorija |
|
Kada je nastao biheviorizam ? Ko ? |
Dzon Votson u Americi 20-ih godina 20. veka |
|
Dva stanovista biheviorizma ? |
Ontoloski i metodoloski |
|
Ko misli da je covek tabula rasa ? |
Bihevioristi |
|
Ko smatra da je u sonovi ucenja S-R? |
Bihevioristi |
|
Gde se nalaze primedbe na racun introspekcije ? |
Uvod u psihologiju Slavoljuba Radonjica |
|
Ko je rekao da s ene moze istovremeno biti i posmatrac i posmatrani, ko mu je na to odgovorio ? |
Ogist Kont. Dzon Stjuart Mil |
|
Kako se borimo protiv slabog pamcenja u introspekciji ? |
Iznosi se samo deo dozivljaja ili se samo opisuje ono u sta smo sigurni |
|
Ko je poznati zastupnik radikalnog beheviorizma ? |
Behus Skiner |
|
Berhus skiner je bio pripadnik kog biheviorizma ? |
Metodoloskog |
|
Ko je objasnio sta je radikalno u Skinerovom Biheviorizmu ? |
Baum |
|
Osnivac psihoanalize ? |
Sigmund Frodj |
|
3 aparata u psihoanalizi ? |
Ego,Super-Ego,Id |
|
Kako se nazivaju teorije nastale iz psihoanalize ? Sta su one ispitivale nesto vise ? |
Psihodinamske teorije . Ego i njegove funkcije kao i odnose sa socijalnom sredinom |
|
Prema kome vecina psiholoskih teorija ima koje orijentacije ? |
Prema Gordonu Olportu. Lokovu o pasivnom ili reaktivnom pojedincu i od Lajbnica i Kanta o aktivnom pojedincu |
|
Olportova kritika se odnosi na koje godine ? |
Pedesetih i sesdesetih godina 20.veka |
|
Koje godine humanisticka psihologija dobije ime,ko ? |
Kantril 1955 |
|
Humanisticka psihologija je kao siri pokret i orijentacija nastala kada ? Ko ? |
1964 kada su se na skupu nasli Gordon Olport, Gardner Marfi, Dzordz Keli, Abraham Maslov, Rolo Mej, Karl Rodzers |
|
Osnivaci humanisticke psihologije su ? |
Abraham Maslov, Rolo Mej, Karl Rodzers |
|
Drugi naziv za humanisticku psihologiju ? Ko ga je skovao ? |
Treca sila u psihologiji. Abraham Maslov |
|
Hum psihologija je orijentacija koja se bazira na psihologiji ? |
Licnosti |
|
Hum psih prednost daje studijama koje se bave ? |
slobodom izbora,stvaralastvom i samoaktualizaciju |
|
Neke ideje humanisticke psihologije su ozivele gde ? |
U nekim idema pozitivne psihologije |
|
3 dela istrazivanja pozitivne psihologije |
Pozitivna subjektivna iskustva(sreca i optimizam,nada i vera,zadovoljstvo prosloscu), pozitivne individualne osobine i pozitivno okruzenje i institucije |
|
Kada i gde nastaje kognitivna psihologija ? Ko ? Sta ? |
Izbacivanjem Najserove knjige "Kognitivna psihologija" krajem 60-ih godina |
|
Koje studije subpodstakle kognitivnu psihologiju ? |
Telekomunikacija,kibernetike,matematickenteorije informacija,kao i ideje razvijane u transformacionoj gramatici Noama Comskog |
|
Kako se drugacije zove kognitivna psihologija ? |
Kognitivna obrada informacija |
|
2 nacina organizacije kognitivnih procesa u kognitivnoj psihologiji ? |
Serijska i paralelna obrad informacija |
|
Primer za neuspesnost serijske obrad einformacija ? |
Opazanje sa 100 neirona za 300 milisekundi |
|
Dokaz za paralelnu obradu informacija |
Primer sa XXCX i PRST |
|
Kada nastaju racunarske simulacije kognitivnih procesa ? |
Od 80-ih godina |
|
Dokazi da neuroni u mozgu funkcionisu na slican nacin kao i jedinice u kognitivnoj psihologiji ? |
Eksperimenti sa pacovima gde im se ostecivao mozak 20ih godina 20.veka |
|
Koja je najdinamicnija orijentacija u psihologiji ? Gde jos pokazuje rezultate ? |
Kognitivna psihologija. Emocionalni procesi,socijalne interakcije,mentalni poremecaji |
|
Psiholoske dicipline se dele na ? |
Teorijske i primenjene |
|
Teorijske disciplne su ? |
Opsta,fizioloska,razvojna(geneticka),socijalna,kvantitativna psihologija(psihometrija) |
|
Metod opste psihologije ? |
Eksperimentalni |
|
Poseben oblasti u okviru opste psihologije ? |
Psihologija pamcenja, opazanja,motivacije,ucenja,misljenja i psihologija licnosti |
|
Svodjenje psihickihbpojava na fizioloske procese se naziva ? |
Redukcionizam u psihologiji |
|
Podrucja industrijske psihologije ? |
1. Selekcija i obuka osoba za pojedina zanimanja 2.profesionalno savetovanje 3.prekvalifikacija zaposlenih 4.obucavanje za posao 5.egronomika 6.organizaciona psiholoska pitanja |
|
Faze istrazivanja ? |
Definisanje problema,pregled literature, preciziranje problema (hipoteze),izbor istrazivackih metoda i tehnika,sprovodjenje istrazivanja,tumacenje i izvestavanje o rezultatima |
|
Pesaci je primer cega ? |
Posmatrackog metoda |
|
Kakvo moze biti naucno posmatranje ? |
Sa i bez icestvovanja |
|
Primer pristrasnosti u posmatrackom metodu ? |
Kriminolog filtriran medju policajce |
|
Metod analize sliucaja potpada pod koji metod ? Primer ? Drugi naziv? |
Posmatracki metod. Lurijin opis nekog ruskog novinare sa dobrim pamcenjem. Klinicka metoda |
|
Analiza slucaja je metod koji je nezaobilazan kod ? |
Kada je rec o izuzetnim,retkim slucajevima |
|
Analiza sadrzaja pripada ? |
Posmatrackom metodu |
|
Primeri analize sadrzaja?
|
Rodna ravnopravnost u udzbenicicma i utvrdjivanje autorstva nekog teksta |
|
Kako se nazivaju pojave koje u u korelaciji ? |
Varjable |
|
Ako istrazujemo populaciju treba nam kakav uzorak ? |
Reprezentativan |
|
Poznati slucaj nereprezentativnog uzorka ? |
SAD 1936 2,4 miliona Ruzvelt Galop 50 000 |
|
Kada je cilj istrazivanjanda se odrede moguci odnosi izmedju razlicitih varijabli, tada je uzorak ? |
Prigodan uzorak |
|
2 bitna pravila za utvrdjivanje uzrocno posledicnih veza ? Ko? |
Metod zajednickih promena(korelacioni metod) i metod razlike. Engleski ekonomista i filozof Dzon Stjuart Mil |
|
U osnovi eksperimentalnog metoda je ? |
Metod razlike |
|
Sistinskom osobinom eksperimenta se smatra ? |
Sistemska manipulacija uslovima pod kojima se javlja neka pojava |
|
Uslov kojim se manipulise,koji se namerno menja naziva se ? |
Nezavisna eksperimentalna varijabla ili promenjiva |
|
Prema tome da li se za sve ispitanike uvodi eksperimentalna varijabla ilisamo za deo izabranih subjekta eksperimenti se dele na ? |
Eks sa kontolnom grupom i eksperiment jednostavne sukcesije |
|
Primer eksperimenta sa kontrol grupom ? |
Merenje buke na umor |
|
Primer eksperimenta jednostavne sukcesije ? |
Sa artikulacijom reci u sebi |
|
Eksperimente prema mestu izvrsenja mozemo podeliti na ? |
Labiratorijske i terenske |
|
Primer potrebe da se u terenskim eksperimentima sakrijunprave namere od ispitanika ? |
Majo u fabrici radna produktivnost |
|
Eksperiment gde se neko ili nesto prati tokom duzeg vremenskog perioda i u svakodnevnim aktovnostima naziva se ? Ko ? |
Akcioni eksperiment. Kurt Levin |
|
Koji eksperiment se samo naziva eksperiment a nije bas ? |
Prirodni eksperiment |
|
Tehnike za prikupljanje podataka ? |
Intervju ,upitnik,skale procene i razlicite vrste testova . |
|
Sta se sve prikuplja upitnikom ? |
Cinjenice,misljenja,podaci o stavovima |
|
Prema obliku upitnici se dele na ? |
Up otvorenog i zatvorenog tipa |
|
Gde je posebno prisutno da male promene u postavci pitanjanu upitniku prave velike razlike u odgovorima ? |
Kod ispitivanja misljenja i stavova |
|
Vrste intervjua ? |
1.Slobodni(nestandardizovani) i standardizovani 2. Grupni i idnividualni |
|
Termin za grupe u grupnim intervjuima ? |
Gokus grupe |
|
Sta se radi sa tokom interakcije u grupnom intervjuu? |
Snima se pa se analizira koristeci kvalitativne metode |
|
Ko je sve definisao test ? |
Ameeicko psiholosko udruzenje i Bukvić |
|
Cemu sluze testovi ? |
Utvrdjivanju razlika medju pojedincima |
|
Testovi mogu biti ? |
Testovi znanja,testovi licnosti,testovi sposobnosti. |
|
Posebne vrste testova licnosti su ? |
Projektivne tehnike |
|
Kakva mogu biti istrazivanja ? |
Kvalitativna kvantitativna i mesovita |
|
Opracionalizam je nastao gde i zbog koga ? |
U filozofiji nauke fizicar Bridzman |
|
Operacija otvaranja lobanje se neaziva ? Kada su otkriveni kosti pecinskih ljudi sa tim ? Gde ? |
Pre vise od 100 godina. Trepanacija. Evropa,Severna Afrika,obe Amerike |
|
Kolilo star i gde proandajen papirus sa dokazima o antickim operacijama mozga ? Kada su bile operacijenpo njemu ? |
U Luksoru.18 ili 17 vek p.n.e. Pre 5000 godina |
|
Sta su egipcani cuvali u posudama zbog mumifikacije ? |
Pluca i srce |
|
Sta su egipcani mislilibo ulozi srca? |
Misljenje,pamcenje,mudrost,hrabrost,ljubav |
|
Ko je uocio vezu izmedju epilepsije i mozga ? |
Hipokrat |
|
Sta je uocio lekar i filozof Galen vezano za mozak? |
Ukazivao je na vezu cula mirisa i mozga |
|
Kada pocinje malcice ozbiljnije bavljenje mozgom ? |
Od doba Renesanse u Evropi |
|
Prva naucna disciplina o mozgu ? Kada,ko ? |
Frenologija. 18.vek Nemacki lekar Franc jozef Gal |
|
Ideja da mozak radi kao celina saradljivo medju delovima se naziva ? Dobijena nakon istrazivanja ? |
Ekvipotencijalnost. Ptice |
|
Kada nastaje neuropsihologija ? |
U 20.veku |
|
Kako se deli nervni sistem coveka ? |
Centralni i peroferni |
|
Sta cini centralni nervni sistem? |
Mozak(unutar lobanje) i kicmena mozdina(unutar kicmenog stuba |
|
Periferni nervni sistem povezuje centralni sa ? |
Misicima zlezdama i receptorima |
|
Per nervn sistem se deli na ? |
Somatski i autonomni |
|
Latinski naziv za mozak ? Od cega se sastoji ? |
Encephalon Zadnji mozak(rhombencephalon),srednji mozak(mesencephalon),prednji mozak(prosencephalon) |
|
Delovi zadnjeg mozga su ? |
Produzena mozdina(meddulla oblongata),mozdani most(pons) i mali mozak(cerebellum) |
|
Produzena mozdina ? |
Centri odgovorni za regulaciju disanja i srcanu radnu. Njeno razaranje vodi do momentalne smrti |
|
Mozdani most? |
Relejna stanica izmedju signala koji dolaze od kore velikog mozga i malog mozga. Odredjena funkcija u disanju |
|
Mali mozak se naslanja na ? |
Prodizenu mozdinu |
|
Mali mozak ? |
Izvodjenje skladnih pokreta i odrzavanje ravnoteze. Uloga u icenju motornih vestina |
|
Delovi srednjeg mozga? |
Retikularna formacija(formatio retikularis),crna masa(substantia nigra) |
|
Retikularna formacija ? |
Osmatracnica mozga. Uloga centra paznje i budnosti. Masivno ostecenje izaziva komu. |
|
Crna masa ? |
Omogucava glatko izvodjenje pokreta,u njoj se sintetise neurotransmiter dopamin |
|
Srednji i zadnji mozak se oznacavaju zajednickim imenom ? |
Mozdano stablo(truncus encephalicus) |
|
Glavne strukture prednjeg mozga su ? |
Mozdana kora(cortex),bazalne ganglije,limbicki sistem,hipotalamus i talamus |
|
Talamus ? |
Uloga releja izmedju čula i korteksa. Svi culni putevi osim olfaktornog prolaze kroz njega da cesenzornih oblasti mozdane kore Kroz njega prolaze signali od malog mozga do motornih oblasti mozdane kore |
|
Hipotalamus? |
Mnogo manji od talamusa i ispod njega. Kljucni znacaj za emotivne procese,luci osam hormona koji kontrolisu lucenje hipofize. Vazan za regulaciju temperature,dozivljaje gladi i zedji i seksualno pobudjivanje |
|
Najvazniji delovi limbickog sistema ? |
Amigdala i hipokampus |
|
Amigdala ? |
Emocionalna kontrola i uspomene na emocionalno znacajne dogadjaje |
|
Hipokampus? |
Za pamcenje |
|
Bazalne ganglije ? |
Vazna uloga u izvodjenju automatskih pokreta i planiranju pokreta da bi se ostvarila neka nameravana radnja. Pri ostecenju obilje nezeljenih pokreta ili siromastvo pokreta |
|
Sta ne kora ? |
Nabrani sloj tkiva koji pokrive mozdane hemisfere |
|
Kod koga je i zbog cega povecana povrisna mozga u odnosu na lobanju? |
Kod visih sisara i coveka. Pojava vijuga ili nabora(girusa) i brazda(silkusa) na kori |
|
Cime je prednji mozak podeljen na 2 hemisfere ? |
Dubokom uzduznom brazdom |
|
Reznjevi(lobusi) ? |
Forntalni ili ceoni, teporalni ili slepoocni,parijetalni ili temeni,okcipitalna ilibpotiljacna oblast |
|
Najmladji deo covekovog korteksa je ?sta jos? |
Frontalna oblast. Ucestvuje u najslozenijim psihickim funkcijama |
|
Forntalna oblast mozga radi sta ? |
Planiranje akcija, obuzdavanje ponasanja, odrzavanje paznje. Kod vecine leva fron oblast za govor. Leva upravlja pokretima desne strane tela i obratno |
|
Parijetalna oblast ? |
Ekspresija na ljudskim licima i predstave o okolnom prostoru i objektima u njima. Osoba moze da ne pazi na jendu stranu tela ako se osteti ova oblast |
|
Dva reznja obuhvatabjedno podrucje. Koje ? Cemu sluzi ? |
Okcipitalno-temporalni girus vazan za percepciju lica drugih osoba |
|
Temporalna oblast ? |
Prima informacije iz talamusa i kranijalnih nerava koji su povezani culom sluha i culom ravnoteze. Kod mnogih ljudi u levoj hemisferi ove oblasti odvijaju se procesi bitni za razumevanje govora Bitna za prevodjenje informacija iz kratkorocnog u dugorocno pamcenje |
|
Neuropsiholozi su najvise proucavali koje oblasti ? |
Temporalnu i frontalnu |
|
Kicmena mozdina ? |
Drazenja u pravcu mozga(uzlazna nervna vlakna) od mozga ka dole (silazna vlakna). Centar mnogih jednostavnih refleksa. |
|
Podela automnog nervnog sistema ? |
Simpaticki i parasimpaticki |
|
Simpaticki nervni sistem? |
Ubrzava rad srca,skuplja krvne sudove, povecava krvni pritisak,smanjuje rad zlezda i glatkih misica i steze misice stezace. |
|
Tipovi celija u nervnom sistemu ? |
Neuroni i glijalne |
|
Koliko neurona ima mozak odrasle osobe ? |
100 milijardi |
|
Kolilo veza(sinapsi) ima svaki neuron sa svakim? |
10 000 |
|
Neuroni se prema funkciji dele na ? |
senzorne(aferentne),motorne(eferentne),interneurone |
|
Najveci broj interneurona se nalazi ? |
Ilu centrapnom nervnom sistemu |
|
Produzeci na neuronu ? |
Dendriti i aksomi |
|
Gde se mogu razvijati(regenerisati) neuroni i u odraslom dobu ? |
Hipokampusu |
|
Ko je otkrio neurotransmitere i kada ? Koji eksperiment? Koji neirotransmiter ? |
1921. austrijski naucnik Oto Levi . sa zabama i nervom vagusom. Acetilholin |
|
Acetilholin |
U centralnom i perifernom nervnom sistemu se nalazi. Propadanje neurona koji luce act je uzrok slabog pamcenja kod Alchajmera. Na spoju nerava i misica dovodi do kontrakcije misica |
|
Koji otrov sprecava lucenje acetilholina. Odakle ko ga korosti ? |
Kurara. Amazonski Indijanci |
|
Drugo ime za dopamin i noradrenalin ? |
Kateholamini |
|
Noradrenalin? |
Ima ulogunu razvoju nekih oblika depresije,lekovi koji dizu nivo nord dizu raspolozenje |
|
Dopamin? |
Povecan nivo sizofrenija,smanjen Parkinson. |
|
Serotonin? |
Luci se u mozdanom stablu. Vazna uloga u izazivanjunosecanja zadovoljstva. Kod depresivnihbosoba cesto smanjena doza pa lekovi zadrzavaju ovo u sinapsama protov depresije |
|
Ko proizvodi vise serotonina? |
Muskarci |
|
LSD zadrzi molekule slicne cemu ? |
Serotoninu |
|
Endorfini |
U hipotalamusu se proizvodi. Dejstco slicno opijatima. Sportisti,akupunktura Osobe sa vise endorfina manje pate od depresije i manje su psihicki napeti |
|
GABA? |
Gama amino biterna kiselina. Najrasprostranjeniji inhibitorni neurotransmiter u mozgu. Neuroni osetljivi na njegovo delovanje najcesce se nalaze u talamusu,hipotalamusu i okcipitalnoj oblasti Smanjeno lucennje= uznemirenje i ankzioznost U terapiji anksioznih poremecaja koristi se lekovi koji omogucavaju bolje vezivanje GABA na postsinapticke molekule |
|
Koji rastvorivi gasovi se mogu koristiti kao neurotransmiteri ? |
Ugljen-monoksid ili azotoksid |
|
Poremecaji u govoru koji su posledica mozdanih povreda su ? |
Afazije |
|
Vrste afazija ? |
Ekspresivna i receptivna |
|
Ko je i kada otkrio ekspresivnu afaziju ? |
Broka 1860 |
|
Povrede cega dovode do ekspresivne afazije ? |
leve frontalne oblasti ? |
|
Cest pratilac ekspresivne afazije je ? |
Desnostrana hemipareza |
|
Ko je otkrio receptivnu afaziju ? Kada? Sta je izaziva ? |
Nemac Karl Vernike 1874. Levi temoralni rezanj |
|
Sta je cesto kod receptivne afazije ? |
Parafazije(zamena jedne reci drugom koja je slicna po zvuku ), zargon agazija u nekim slucaju gde ima puno parafazija i neologizmima |
|
Teorija vezana za proizvodjenje i primanje verbalnih informacija? Ko kada? Cije ideje ? |
Norman Gesvind 1979 ideje Karla Vernikea. Vernike-Gesvindova teorija |
|
Bitne zone za Vernikeo-Gesvindovu teoriju ? |
Broakova(auditivni kodovi), Vernikeova, angularni girus |
|
Kako se zovu tehnike snimanja aktivnosti mozga ? |
Tehnike neuroodslikavanja |
|
Najcesce tehnike neuroodslikavanja su ? |
-EEG(elektroencefalografija) -MEG(magnetnaencefalografija) -PET(pozitronska emisiona tomografija -fMRI(funkcionalna magnetna rezonanca) - |
|
duboko spavanje bez sna ? |
Delta 1,5-3 Hz |
|
pospanost ,sanjarenje? |
teta 4-7 Hz |
|
Opustenost,odmor ? |
alfa 8-12 Hz |
|
Koncentrisane mentalne aktivnosti |
Beta 13-30 Hz |
|
Kada se elektricna aktivnost ispituje u vezi sa nekim postavljenim specificnim zadatkom govori se o ? |
evociranom potencijalu |
|
EEG posmatra rad mozga koliko nakon zadataka ? |
400 milisekundi |
|
Sa cim se kombinuje EEG i zasto ? |
Sa MEG jer je manje zavistan od oblika glave |
|
Kada su i ko ke saznao da je promena krvi u mozgu potrebna za aktivaciju neurona ? |
Fiziolozi u 19.veku |
|
Kod PET se ubrizava sta gde ? |
Radioaktivna supstanca u karotidnu arteriju |
|
Radioaktivna supstanca kod PET dospeva u mozak nakon koliko sec ? Kada se registruje aktivbost ? |
30, 60 sec |
|
Zbog cega se PET tehnika izbegava ? |
Slaba vremenska rezolucija i koriscenje radioaktivnog materijala |
|
Magnetna rezonanca snima sta ? |
Koristeci jako magnetno polje snima elektromagnetnu energiju iz protona molekula |
|
fMRI snima sta ? Prednost ? |
magnetno stanje hemoglobina u krvi , registruje kolicine hemoglobina sa kiseonikom u odnosu na one bez -trodimenzionalna slika, relativno jeftino i dobra vremenska i prostorna rezolucija |
|
Razlika u velicnama muskog i zenskog mozga ? |
100 grama tezi muski il. Muski ima deblju koru,a Zene imaju vise vijuga sto je ustanovljeno magnetnom rezonancom |
|
Oblasti mozga sa guscim mrezama neurona kod muskaraca i zena ? |
-Muskarci : parijentalna oblast -Zene: temporalna oblast i corpus callosum |
|
Zasrto su zene mozda bolji u empatiji osecanjima itd ? |
Zbog veceg odnosa velicine orbitofrontalnog korteksa u odnosu na amigdalu |
|
Kada je zenski a kada muski fetus sposoban da pomera usne ? Sta je potrebno za to ? |
16 nedelja 20 nedelja Da neevi iz kicmene mozdine budu povezani sa muskulaturom lica |
|
Kada zenski, a kada muski fetus pokazuje sposobnost habituacije ? |
U 6. mesecu Nesto kasnije. |
|
Kome se odvija brze razvoj mozdanih talasa ? |
Zenskim fetusima |
|
Drugi naziv za zlezde sa unutrasnjim lucenjem ? |
Endokrine zlezde |
|
Sta izlucuju zlezde sa unutrasnjim lucenjem ? |
Hormone u krvotok |
|
Hipofiza ? |
Nalazi se na donjoj sttani mozga, deluje na ostale zlezde s aunutrasnjim lucenjem, luci hormon rasta pa poremecaj izaziva gigantizam,akromegaliju,patuljasti rast. |
|
Stitna zlezda ? |
Tireodea, nalazi se sa obe strane dusnika. Utice na metabolizam,brzinu promene materija u organizmu. Pojacano lucenje njenog hormona tiroksina dovodi do razdrazljivosti,nesanice i drugih simptoma. Smanjeno lucenje do fizickih i psihickih nesposobnosti u mladjim danima |
|
Nadbubrezne zlezde? |
Unutrasnjojst zlezde luci adrenalin a kortizol luci kora |
|
Polne zlezde ? |
Ovarijumi kod zena i testisi kod muskaraca |
|
Gusteraca ? |
Pankreas, insulun koji omogucava koriscenje secera u krvi |
|
3 shvatanja savremena o odnosu uticaja sredinskih i unutrasnjih faktora ? |
Model raspona reakcije Model korelacije sredine i genotipa ili model biranja nise Model kanalisanja |
|
3 tipa korelacije u modelu biranja nise ? |
Aktivna pasivna i evokativna ili reaktivna |
|
Ko se bavi kvantitativnim doprinosima nasledja i sredine ? |
Bihevioralna genetika |
|
Nalsedivost intaligencije se racuna kojom formulom? |
h=(r jednojajcanih - r dvojajcanih blizanaca)×2 h je koeficijent heritabilnosti r je koeficijent korelacije |
|
Dve vrste uticaja sredine na intaligenciju i svaku drugu sobinu ? |
Specificna i zajednicka sredina |
|
Formula za specificnu sredinu ? |
KSS=1-r jednojajcanih blizanaca odgajanih zajedno |
|
Da li heritablinost vazi samo za odredjenu populaciju i odredjene uslove ? |
Da |
|
Zbog koga je danas razlika izmedju oseta i obazaja izgubila na teorijskom znacaju ? |
Zbog gestaltista |
|
Da li je moguce nesto obaziti i bez jasnog culnog drazenja ? Dokaz ? |
Da Iluzije |
|
Tradicionalno se culni sistemi svrstavaju u ? |
1. eksteroceptori(stanja spoljasnje sredine) 2.interoceptori(unutrasnji organi) 3.proprioceptori(polozaj naseg tela u prostoru i njegovom kretanju kroz prostor |
|
Stimulacija jednostavnim drazima koze je upucivala na sta i kada ? |
Na to da koza nije jedinstven culni organ. 19.vek |
|
Modaliteti kozne osetljivosti ? |
Za dodir(pritisak),za toplo,hladno(termicka osetljivost) i osetljivost za bol |
|
Varka cula ? Etimolosko poreklo ? |
Iluzija. Latinska rec illudere(prevariti) |
|
Halucinacija ? |
Prividjenje za koje nije potrebna culna draz koje se dogadja u specijalnim stanjima |
|
Najpoznatija anticka taktipna iluzija ? |
Aristotelova sa ukrstenim prstima |
|
Najveca osetljivost na dodir ? |
Usta,vrhovi prstiju,unutrasnja podlaktica |
|
Donji Prag osetljivosti je visi kada je ? |
Manje pokretljivih delova tela,sto je koza hladnija,kada je vece povrsina dodira |
|
Kakva je culna adaptacija kod cula dodira ? |
Brza samo nekoliko sekundi |
|
Fizioloske nule ? |
36,8 pod pazuhom 32 na licu 26 na prstima nogu |
|
Neobican fenomen oseta vreline ? |
U isprepletanim cevima topla i veoma hladna voda |
|
Paradoksalni osecaj cega je moguc ? |
Hladnoce |
|
Bol s eprema lokalizaciji deli na ? |
povrsni bol(iz koze i sluzokoze) duboki(iz ligamenata,misica,zglobnih kapsula,tetiva,pokosnice) |
|
Dozvljaj bola je pracen ? |
Refleksnim radnjama i jakim emotivnim dozivljajima |
|
Stanje vezano za bol koje se desava tokom intenzivnog stresa ? |
Analgezija |
|
Sta izaziva analgeziju ? |
Endorfini(poneki 200 puta jaci od morfina) |
|
Dve strategije psiholoske kontrole bola ? |
Disocijativna i asocijativna |
|
Culo ukusa je najstarije culo ? |
Ne,jedno od najstarijih |
|
Kod koga culo ukusa dostize najvisu osetljivost ? |
Kod sisara |
|
Koa cula su hemijska ? |
Ukusa i mirisa |
|
Gde se nalaze receptori za ukus ? |
Jezik,sluzokoza zdrela i nepca, kod mladje dece i na unutrasnjem rubu obraza |
|
Mesta ukusa na jeziku ? |
Na korenu gorko,na zadnjem rubu kiselo,na prednjem rubu slano a na vrhu jezika je slatko |
|
Kada je otkriven 5. osnovni ukus ? Ko? Koji ? Gde ? |
1908 japanski hemicar. Umami(ukusan). U hrani bogatoj proteinima kao alga komba koja s eubacuje u japanske supe i kao sir parmezan |
|
Znacaj cula ukusa za prezivljavanje ? |
Smrtonosni toksini u biljkama bogati alkaloidima su jako gorki |
|
Prferencije za ukus se obradjuju gde ? |
U centralnom nervnom sistemu |
|
Da li je moguce klasicnim uslovljavanjem dobiti preferenciju za neki ukus ? |
Da |
|
Pojava izbegavanja hrane koja je rezultat ucenja ? |
Garsijin efekat |
|
Adaptacija na ukus ? |
Solidna, nakon minut ako je culo ukusa konstantno stimulisano, vrsi se u centralnom nervnom sistemu i najintenzivnija je adaptacija na slatko |
|
Gde se nalaze receptori za miris ? |
U mirisnom(olfaktornom) epitelu na vrhu nosne supljine povrsine 250mm kvadratnih |
|
Najstarija struktura mozga za cula ? |
Culo mirisa |
|
Iz delova mozga odgovornih za miris su se razvili mnogi drugi delovi, u sta se pretvorio taj deo? |
Limbicki sistem |
|
Na koju susptancu je miris najosetljiviji, koliko ? |
metil-merkaptan. Dvadesetopetomilijarditi deo miligrama u mililitru vazduha |
|
Prva klasifikacija mirisa ? Kada ? Koja ? |
Heningova prizma mirisa iz 1916. 6 osnovnih mirisa(zacinski,cvetni,vocni,smolasti,zagoreli i trulezni) |
|
Zasto neki istrazivaci veruju da ima preko 5p osnovnih mirisa ? |
Zbog anozmije na preko 50 razlicitih materija |
|
Novija istrazivanja mirisa vezana za sekusalnost ? |
Pokazuju da nije izgubljena prirodna veza mirisa sa seksualnim funkionisanjem i kavljanjem sek zelje |
|
Pamcenje mirisa ? |
-Bebe stare samo 6 dana razlikuju miris svoje majke -odrasle osobe razlikuju sopstveni miris i miris bliskih osoba |
|
Oseti zvuka zavisebod cega ? |
Finih pomeranja bubne opene |
|
Redom kako ulazi zvuk poredjaj delove uha ? |
Bubna opna,3 koscice srednjeg uha,ovalni otvor sa membranom,puz(tecnost u unutrasnjem uhu u kome se nalazi bazilarna membrana sa 25 000 receptorskih celija),akusticni nerv,auditivne oblasti u kori velikog mozga |
|
Teorije o tome kako culo sluha razlikuje visinu tona ? |
Teorija mesta i teorija frekfencije(sa principom plotuna) |
|
Teoriju frekfencije je smislio ko kad ? |
19 vek Herman fon Helmolc |
|
Koliko impulsa u sekundi moze da proizvede jedan nerv ? |
1000 |
|
Kod lociranja zvuka, koji element je bitniji kada ? |
Razlika u vremenu kod dubljih zvukova(niza frekf) Razlika u intenzitetu kod visih frekf |
|
Kakva je adaptacija kod cula sluha ? |
Nesto slabija |
|
Draz za culo vida ? |
Elektromagnetno zracenje od 360 nm(plavoljubicasta) do 680nm(crveno svetlo) |
|
Gde svetlost ulazi prvo u oku ? |
Kroz providnu roznjacu(cornea) |
|
Kolicina svetlosti koja ulazi u oko odredjena je cime ? |
Otvorom zenica(pupila) koja se nalazi u obojenoj duzici(iris) |
|
Sta deli oko na dve komore? Sta radi prilikom gledanja dalekih i stvari koje su blizu ? |
Socivo(lens)stanjuje se kada se posmatraju udaljeniji objekti a deblja za blize |
|
Misic koji pokrece socivo ? Ime operacije ? |
Cilijarni misic. Akomodoacija |
|
Koliko fotoreceptora ima mreznjaca ? |
125 miliona |
|
Cega ima vise u mreznjaci,stapica ili cepica ? Gde nema stapica ? |
Stapica. U centralnom delu zadnjeg pola ocne jabucice koji se naziva tacka jasnog vida(jamica,fovea) |
|
Mesto gde nema ni cepica ni stapica se naziva ? Gde se nalazi ? |
Slepa mrlja(scotoma) . Na izlasku ocnog nerva i krvnih sudova |
|
Nakon adaptacije stapici deluju an koliko slabije intenzitete svetlosti ? |
10 000 |
|
Oko je u stalnom pokretu ili ? |
Mikrotremoru(fizioloskom nistagmusu) |
|
Eksperiment koji dokazuje da mreznjaca nema pasivnu ulogu u obradi informacija ? |
simultani kontrast svetline. Ono sa kartonima |
|
Naucna analiza vidjenja boja je zapoceta sa ? |
Njutnom |
|
Kada se postavljaju temelji teorijama vidjenju boja i kada dobijaju potvrdu ? Ko? |
Pocetkom 19 veka. U drugoj polovini 20 veka. Tomas Jang pa je siri Herman fon Helmolc trihromatska teorija |
|
Cepici u trihromatskoj teoriji registruju ? |
Kraci(plavicasti) Srednji(zeleni) Dugi(crvenkasti) |
|
Sta ne moze da objasni trihromatska teorija ? |
Negativne naknadne slike |
|
Druga teorija vidjenja boja je ? Ko,kada ? |
Teorija antagonistickih procesa. Evald Hering. Krajem 19 veka. |
|
Sta je sve Evald Hering predpostavio ? Sistemi? |
Da zuto ima kvalitet ciste boje . Plavo-zuta crveno-zelena crno-bela |
|
Kako nastaje dozivljaj zute kod teorije antagonistickih procesa ? |
Aktiviraju se crveni i zelenic cepici i inhibiraju plavu |
|
Kako su se posmatrale dve teorije vidjenja boja ? |
Nekada kao suprostavljene danas kao komplemetarne. U retini trihromatska a ganglijske celije i drugi neuroni pre ulaska u korteks se aktivirjau po teoriji antag procesa |
|
Koliko ljudi vide razlicitih boja ? |
150 nijansi, 7 miliona ako se uzme u obzir otvorenost i zasicenost |
|
Kako se klasifikuju znaci dubine ? |
Monokularni i binokularni |
|
Monokularni znaci dubine se mogu idnositi na ? |
Samu vizuelnu draz, prilagodjavanje cilijarnog misica pri akomodaciji sociva,paralaksa kretanja |
|
Monokularni znaci koji se odnose na vizuelnu draz su ? |
Linearna prespektiva Preklapanje Relativna velicina Relativna visina Svetlost i senke Gradijent teksture |
|
Informacije dubine iz cilijarnog misica su korsni do ? |
2 metra |
|
Koji monokularni znak ima odlucujucu ulogu u percepciji dubine ? |
Preklapanje |
|
Koji monokularni znak cesto koriste jednooki ljudi z aprocenu dubine ? |
Paralaksom kretanja |
|
Iluzija dubine ? |
Miler-Lajerova iluzija |
|
Koliko su oci razmaknute ? |
Oko 6 centimetra |
|
Binokularni znaci dubine ? |
Retinalna disparantnost Konvergencija(do 10 metara) |
|
Najsnazniji znak dubine je ? |
Rerinalna disparatnost |
|
Etimolosko znacenje sinestezije ? |
Grcko poreklo. Saoset |
|
Procene broja sinesteticara ? |
1 u 200 do 1 u 100 000 |
|
Kod koga se cesce javlja sinestezija ? |
Kod levorukih,kod dece i zena |
|
Umetnici sinesteticari ? |
Bah,Mocart,Kandinski,Gete,Mopasan,Bodler,List,Nabokov...) |
|
Ko je i kada formulisao principe perceptivne organizacije prilikom opazaja ? |
Gestaltisti pocetkom 20.veka |
|
Sta su mislilingestaltisti o principima perceptivne organizacije ? |
Da su primarni |
|
Gestaltisticki principi perc organizacije ? |
Princip blizine,princip slicnosti,princip zatvorenosti forme ili klozure,princip pregnacije,odnos figure i pozadine |
|
Primeri auditivnog principa slicnosti perceptivne organizacije ? |
Fenomen slusanja na koktel prijemu Eksperiment sa dihotickim izlaganjem stimulusa |
|
Ko je objasnio zasto nam se umetnicka dela svidjaju? |
esteticar Rudolf Arnhajm |
|
Ko je dao principe razlikovanja figure i sare ? |
danski psiholog Edgar Rubin |
|
Dokaz da principi recetivne organizacije nisu urodjeni ? |
Dvosmislene slike gde uticaj iskustva menja izgled |
|
Zasto gestalt principi perc org. imaju malu ekolosku valjanost ? |
Tesko ih je primeniti u stvarnom trodimenzionalnom svetu |
|
Modeli prepoznavanja oblika(pattern recognition) ? |
1.usaglasavanje sa uzorkom 2. Teorija detekcije odlika(feature detection theory) 3.teorija prototipa(prototype theory). 4.Prepoznavanje na osnovu komponenata(recognition by components |
|
Prakticno koriscenje teorije detekcije odlika ? |
Oliver Selfridz. Pandemonijum |
|
Dokazi za teoriju detekcije odlika ? |
1.Istrazivanja na mackama ranih 60-ih godina 2.zaustavljanje fizioloskog nistagmusa 3.najserov zadatak vizuelnog pretrazivanja |
|
Ko je nacelnik teorije prepoznavanja na osnovu komponenata ? Od cega se sve sastoji tu ? |
Erving Biderman. Od tridesetak geona |
|
Dokazi da detektovanje oblika zavisi od konteksta ? |
1.Slovo se brze identifikuje ako je prikazano u reci sa znacenjem nego bez 2.percepcija celine ima prednost nad delovima |
|
Dve vrste obrad eprilikom detektovanja oblika ? |
-Uzlazna(buttom-up proccessing) ili induktivna -silazna(top-down processing) ili deduktivna |
|
Modeli opazanja pokreta kada oni stvarno ne postoje ? |
1.Izazvani(indukovani) pokret 2.Strobosopski pokret 3.Naknadni efekat 4.autokineticko kretanje |
|
Primer izazvanog(indukovanog) pokreta ? |
Mesec i oblaci |
|
Ko je i kada istrazivao indukovane pokrete ? Principi ? |
-1929 gestaltista Karl Dunker -objekat ce se pre opaziti u pokretu ako je manji,obuhvacen nekim sirim okvirom i ako se fiksira |
|
Da li je poznata fizioloska osnova indukovanognpokreta |
Ne |
|
Sta jos moze kod indukovanog pokreta d aima ulogunu opazanju pokreta ? |
Znanje o objektu |
|
Ko je prvi ukazao na naknadni efekat pokreta? Njegov primer i jos 2 primera ?Jos mesto ? |
Aristotel. Vodopad,fabricka traka,odjavna spica filma. Ilizija pokret amoze dovesti do naknadnog efekta |
|
Ko je izveo eksperiment koji je protivrecio teoriji o dva posebna koritularna puta za obazanje oblika i dubine ? |
Gunar Johanson |
|
Kada je i ko osmislio prvu hijerarhijsku podelu ucenja ? Kakva je ? |
-Americki psiholog Robert Ganje 1.ucenje signala 2.S-R reakcije 3.Lancanje 4.Ucenje verbalnih asocijacija 5.Ucenje razlika 6.Ucenje pojmova 7.Ucenje pravila 8.Resavanje problema |
|
Perspektova odgovorna za tendenciju istrazivanja nizih oblika icenja ? |
Mahanicisticka perspektiva |
|
Ko je pokrenuo istrazivanja klasicnog uslovljavanja i kada ? |
Ivan Petrovic Pavlov na prelazu iz 19 u 20 vek |
|
Kako je saliviranje pasa oznacio Pavlov? |
Psihicki refleks ili refleks na rastojanju |
|
Kako je nazvao svoja istrazivanja Ivan Petrovic Pavlov ? |
fiziologija vise nervne delatnosti |
|
Kako je ucenje uslovljavanjem ppstalo poznato nakon pavlova ? |
Pavlovljevo ili klasicno uslovljavanje |
|
Refleks istrazivanja je pavlov nazvao ? Kako ga mi nazivamo? |
Refleks sta je to Orijentaciona reakcija |
|
Da li uslovna draz mora biti emotovno enitralna da bi dovela do uslovljavanja ? |
Ne |
|
Ko je izvestavao da je moguca generalizacija uslovljene reackije na kvalitativno razlicite stimuluse , koje ? |
Pavlov. Sa taktilnog na termicko drazenje |
|
Slucaj malog Alberta je izvrsio ko ? On je najpoznatiji slucaj cega ? |
biheviorista Dzon Votson Negativnog uticaja ucenjan uslovljavanjem |
|
Poseban vid generalizacije koji se javlja kod coveka je ? |
semanticka generalizacija |
|
Eksperimentima sa semantickom generalizacijom smo otkrili sta ? |
Da deca tek od devete godine imaju mogucnost pojmovnog sistema |
|
Sa kakvim drazima je moguce gasenje sulovne reakcije ? |
Arbitrarnim i prirodnim drazima |
|
Pavlov je razlikovao koje vrste gasenja uslovne reakcije ? Osobine ? |
Akutno i hronicno Kod hronicnog je hasenje mnogo sporije i neregularnije |
|
spontano obnjavljanje uslovne reakcije nakon gasenja se moze javiti ? |
1. zivotinja odmara neko vreme i onda joj se izlozi uslovna draz 2.samo se jednom daju u paru uslovni i bezuslovni stimulus 3.izlozi samo bezuslovni stimulus |
|
Oblici uslovljavanja ? |
1.prirodno-vestacko 2.na proste i na slozene drazi 3.interoceptivno i eksteroceptivno 4. prema vremenskom odnosu pojavljivanja stimulusa |
|
Prednost uslovljavanja na prirodne drazi ? |
Uslovne reakcije se formiraju brze a gase sporije |
|
Broj potrebnih uslovljavanja psa kod eksteroceptivnog uslovljavanja ? |
5-20 |
|
Broj potrebnih uslovljavanja psa kod interooceptivnog uslovljavanja ? |
Po ruskim izvorima 50 do 150 sparovanja uslovnig i bezuslovnog stimulisa |
|
Kakva je uslovna reakcija kod interoceptivnog uslovljavanja ? |
Difuznija i generalizovanija |
|
Pavlovljevsko shvatanje psihosomatskih bolesti se odnosilo na koju pojavu ? |
Interoceptivno uslovljavanje |
|
Uslovljavanje prema vremenu moze biti ? |
Strana 103 |
|
Kada se uslovni stimulus uslovljava na vec uslovljeni stimulus tada govorimo o ? |
Uslovljavanju viseg reda |
|
Psi su sposobni za uslovljavanje kog reda ? |
Treceg ili cetvrtog(po Pavlovu) |
|
Osim refleksnih reakcija sta se jos moze uslovljavati ? |
Emocije i motorne radnje a mozda i u rauvoju socijalnog ponasanja i zivotinja i ljudi |
|
Emocionalne reakcije sa lako ilo tesko uslovljavaju ? |
Lako |
|
Nakcuveniji ogled uslovljavanja emocija ? |
Slucaj malog Alberta osnivaca amerockog biheviorizma Dzona Votsona |
|
Mali alber je bio star? |
9 meseci |
|
Eksperiment sa zvonom i posmatranjem elektricnog udara kao i slucaj majke koja je prenela detetu strah od bubasvaba ? |
Uslovljavanje empatijom |
|
Dokaz da je uslovljavanje automatsko bez uplitanja svesti ? |
Iracionalnost fobija |
|
Vecina fobija se dobija uslovljavanjem ? |
Ne |
|
Uslovljavanje pozitivnih emocija, primeri |
Reklame |
|
Reklame uglavnom koriste kakvo uslovljavanje a kakvo bi mozda trebale ? |
Uslovljavanje unazad, a trebalo bi unapred |
|
Ko koristi nacela ucenja uslovljavanjem i operatnog ucenja u lecenju ? Od kada ? |
Bihevioralna terapija (terapija ponasanja) . Od pedesetih godina dvadesetog veka u klinickoj psihologiji se uvodi ovo |
|
Konke dao definiciju bihevioralnoj terapiji ? |
Hans Ajzek |
|
Postupci bihevioralne terapije koji koriste ucenje uslovljavanjem ? |
Sistematska desenzibilizacija,preplavljivanje,averzivna terapija |
|
Koji postupak bihevioralne terapije koja koristi uslovljavanje se smatra najuspesnijim? |
Sistematska desenzibilizacija |
|
Najpoznatiji slucaj sistematske desenzibilizacije ? Kada ko ? |
1924 slucaj malog Pitera(3 godine) jedna Votsonova studentkinja |
|
Preplavljivanje primeri ? |
1.Majka koja je izgubila dete u pozaru 2.Devojka koja se plasila voznje u kolima (americki psihijatar Volpi) |
|
Primeri averzivne terapije |
Alkohoricari(4000 njih) Gojazni ljudi Fetisizam |
|
Kako se zove nas psiholog koji je primerom sa mackom hteo da obori Torndajkovo misljenje da zivotinje ne mogu da uvidjaju ? |
Borislav Stevanovic |
|
Kako se zove covek koji je zapoceo istrazivanja operatnog ucenja ? Kada ? Sa kim ? |
Edvard lij Torndajk americki funkcionalista krajem 19.veka. Sa mackama |
|
Sta su govorili torndajkove krive ucenja ? |
Da se postepeno smanjuje vreme za uspesno izvrsavanje radnje |
|
Da li Torndajk smatra da zivotinje imaju neke reprezentacije pojava prilikom resavanja problema ? |
Da,ali smatra da one ne uticu na ucenje |
|
Kako je torndajk prvobitno nazvao operatno ucenje ? |
konekcionizam |
|
Kako je konekcionizam nazvan nakon Torndajka ? |
Instrumentalno ili operatno ucenje |
|
Cime je Torndajk formulisao kako zivotinje uce ? Ko je nakon toga to dodatno formulisao ? |
Zakon efekta Torndajk pa MekGok |
|
Ko je smislio naziv operatno ucenje ? |
biheviorista Berhus F. Skiner |
|
Na kome je skiner vrsio eksperimente i gde ? |
Na pacovima u Skinerovoj kutiji |
|
Ko je uveo termine :operant,potkrepljenje? |
Berhus Skiner |
|
Da li je po Skinerovom misljenju moguce neka kompleksnija ljudks aponasanja potkrepljavati operatnim ucenjem ? Primer |
Da,odlazak u pozoriste |
|
Po Skineru adekvatna formula o uzajamnom dejstvu organizma i njegove sredine mora da sadrzi ? |
Opis: 1.samog operanta 2.prilika u kojim dolazi do emitovanja operanta 3.potkrepljujucih posledica |
|
Primer sa razmazenim detetom koje se ponasa drugacije sa roditeljima i sa babom i dedom opisuje sta ? |
Diferencijaciju u operatnom ucenju, baba o deda su ovde diskriminativni stimulus |
|
Fenomen komode kao diskriminativnog stimulusa je opisao ko kada ? |
Dzon Lok u 17 veku |
|
Kakvi mogu biti diskirimnativni srimulusi ? Po cijem misljenju ? Primer? |
Spoljasnji i unutrasnji(skriveni od svesti pojedinca). I Skinera i Torndajka. Pritiskanje dugmeta kada se cuje ton gde je diskriminativni stimulus bilo spontano grcenje misica u palcu |
|
Vrste potkrepljenja prema tonu ?ko pravi razliku ?Primer |
Negativno i pozitivno potkrepljenje. Skinerovci. Majka kojanobraca paznju na dete samo kada je bezobrazno i zivotinja koja dobija strujen idare kada nenokrece tocak |
|
Prisilno pranje ruku , dve teorije uzroka ? |
-Psihoanaliticarsko odbrana od nesvesnih impulsa ka prljanju -Koriscenje pojma negativnog potkrelpljenja |
|
Primeri gde negativno potkrepljenje izaziva neuroticne poremecaje ? |
1.Ljudi koji peru ruke kopulzivno jer su u mladosti naucilid a tako izbegnu anksioznost koja je izazvana grdnjama 2. Slucaj gospodje A koja je brojala otkucaje srca vezano za seksualnu zelju, opisali bihevioristi Dolard i Miler |
|
Osim negativnih i pozitivnih potkrepljenja ,potkrepljenja s emogu deliti i na ? |
Primarna i sekundarna |
|
Kada je sekundarno potkrepljenje delotvornije ? Primeri za sek potkr kod ljudi ? |
Ako je vise puta u proslosti povezivano sa primarnim potkr. pohvala,znaci odobravanja,novac... |
|
Proces gubljenja sekundarnog potkrepljenja se naziva ? |
Rezim gasenja |
|
Kakav su potkrepljenja koriscenanu eksperimentima formiranja stavoba? |
Sekundarna |
|
Po skineru koja je najbolja mera vaspitanja ? |
Pozitivno potkrepljenje |
|
Razlozi zasto je kazna losa ? |
1.Osoba odustaje samo od ponasanja 2.klasicnim uslovljavanjem deca mogu izbegavati roditelje 3.efekat kazne se moze rasiriti i na druge pojave koje ne bi trebalo 4.Kaznjavana deca su agresivnij( eksperiment na deci izmedju 13 i 15 meseci) |
|
Preporuke vezane za kaznjavanje ? |
Ne kaznjavati iz jarosti,kaznjavati samo los akt, prilagoditi kaznu detetovim osobinama |
|
Gde se sve koristi terapija potkrepljenja ? |
Kod dece koja se povredjuju lupanjem glave o zid ili grickanjem noktiju(primerndete sa hromozomskim poremecajem) - u bolnicama ,skolama i zatvorima se cesto koristi ekonomija poena |
|
Koriscenje sekundarnih potkrepljenja u terapiji s emoze videti gde ? |
Ekonomiji poena |
|
Primer ekstra neuspesne ekonomije poena ? Ko je objasnio razlog ? |
Program START u Springfildu drzava Misuri primenom procedure tajm-auta na 21 ispitaniku. Kenedi |
|
Pricipi operatnog ucenja u skolskoj nastavi ? Ko ? Koja koristi racunare? |
Linearna i razgranata programirana nastava. Skiner podrzava Razgranata |
|
Primena operatnog ucenja u kontroli autonomnog nervnog sistema ? Sta se leci sa tim ? Primer eksperimenta ? Instrument ? |
Biofidek. Leci se hronicno anksiozne osobe,hipertenzija i glavobolja -Pacovi koji su drzali visok pritisak -Elektromiograf |
|
Kada je poceo da s eprimenjuje biofidek ? |
Krajem 60-ih godina |
|
Koja skola je kritikovala Torndajkovo ucenje ? |
Gestalt |
|
Ko je objavio ,sta kao odgovor na Skinerovu i Torndajkovu koncepciju ucenja i kako se zvala koncepcija ? Kada ? |
Gestalt psiholog nemac Volfgang Keler 1917 knjigu o inteligenciji covekolikih majmuna |
|
Volfgang Kelerove kritike na racun Tordajkovih eksperimenata ? |
1. neprirodnost ispravnog odgovora 2.kljucni uslovi koji dovode do resenja su skriveni |
|
Gde je Keler sprovodio eksperimente na majmunima ? |
Na Tenerifi |
|
Faze resavanja problema kod zivotinja po Keleru ? |
1. Dolazenje do cilja najkracim putem 2.rast napetosti 3.radnje zivotinje za koje Keler kaze d amogu biti dobri i losi pokisaji 4.uvidjanje i smanjivanje napetosti 5.zivotinja u ponovnoj situaciji resava problem odmah,cak i ako je situacija delimicno izmenjena. |
|
Od cega zavisi nivo napetosti kod resavanja problemanpo Keleru ? |
Od motivacije i uocljivosti cilja |
|
Najveci problem kod ponovnog uvidjanja po Keleru je ? |
Pogresno koriscenje starog iskustva |
|
Verovatnoca uvida po Keleru zavisi od ? |
1.jacine potrebe 2.pokretljivosti zivotinje 3.udaljenosti izmedju cilja i sredstva 4.upadljivosti sredstva i nacina resenja 5.filogenetski nivo organizma |
|
Primer bitnosti motivacije koduspesnosti u resavanju problema kod zivotinje ?Kakva je motivacija najbolja ? Ko ? |
Berč eksperimentise 40-ih na simpanzama oduzimanjem hrane 2,6,12,24,36 ili 48 sati pre testiranja Srednja motivacija |
|
Primedba na Kelerove dokaze ? |
Nije pracenonprethodno ucenje zivotinje,golub moze operatnim ucenjem da se nauci nesto pa da izgleda kao da je ro iradio uvidjanjem |
|
Ucenje ugledanjem ko i kada ? |
Pocetkom sedamdesetih dvadesetog veka Albert Bandura |
|
Odnos sredineni unutrasnjih osobina po Banduri ? |
Uzajamni reciprocni uticaj covek nije ni potpuno slovodan ni zarobljen |
|
Kako se kod nas udomacio termin ucenje ugledanjem ? |
Ucenjenpo modelu |
|
Kako je Bandura zvao ucenje ugledanjem ? |
Socijalno ucenje |
|
Bandurin eksperiment ? |
3 grupe predskolske dece gledaju filmove |
|
Najduzi naziv za ucenje ugledanjem ? |
Opservaciono ucenje |
|
Ko je objasnjavao potrebu da s imitira pre Bandure ? |
Bihevioristi koristili princip nagradjivanja dece kada se ponasaju kao roditelji |
|
Jedna od bitnijih motiva za izvrsavanje radnji po Banduri ? |
samopotkrepljenje |
|
Po Banduri sta se sve moze uciti ugledanjem ? |
Imitacija specificnih motornih radnji,spoj tih radnji i stvaralacka imitacija |
|
Da li je Bandura mislio da ucenje ugledanjem je isto sto i identifikacija ? Koji su argumenti protiv ? |
Da. Kod identifikacije imamo jake emotovne veze sa uzorom i stvaraju se trajniji i postojaniji oblici ponasanja |
|
Dve teorije o prestupnickom ponasanju ? |
Kriza identiteta po spihoanalotocarima Po onim sto gotive ucenje ugledanjem to je nenauceno socijalno ponasanje |
|
Primena ucenja ugledanjem kod rada sa delikventima ? |
Primer sa 3 grupe delikvenata gde se posle merio recidivizam |
|
Gde se sve moze primeni ucenje ugledanjem ? |
U studijama sa stidljivim osobama ,sa decom kaoja pate od fobija, sa delikventima |
|
Ko je bio zadivljen pamcenjem ? |
Sveti Avgustin |
|
Ko se prvi bavio ekperimentalnim istrazivanjem pamcenja ? Kada ? |
nemacki psiholog Herman Ebinghaus 1885 objavljuje rezultate |
|
Sta pamti Ebinghaus ? |
besmisleni verbalni materijal |
|
Testovi pamcenja su ? Od koga poticu ? |
test prepoznavanja,reprodukcije i ustede pri ponovnom ucenju |
|
Kako se zove pojava boljeg reprodukovanja iz kasnijeg pokusaja ? Kada je cesca ? |
Reminiscencija. 1. Kod mladje predskolske dece 2.kod vecegbgradiva 3.kod vremenski koncentrisanog ucenja 4.kada je sadrzaj samo delimicno naucen 5.kada je gradivo zanimljivo |
|
Kako se naziva pojava znakova reprodukcije u primeru sa roniocima i pijanim zenama ? |
efekat konteksta |
|
Sta se sve navodi u prilog teorijeno vecitom pamcenju? |
Penfildovi hiruski zahvati sa strujom,psihoterapeutski izvestaji i izvestaji posle hipnoze |
|
Prva podela pamcenja,ko kada sta ? |
19 vek Vilijam Dzejms primarna i sekundarna memorija |
|
U savremenoj literaturi za primarnu is ekundarnu memoriju koristimo nazive ? Sta jos dodajemo ? |
Kratkorocna i dugorocna memorija. Senzornu memoriju |
|
Ko je izneo dokaze za razlikovanje senzorne memorije od ostalih memorija ? Kako ? |
psiholog Sperling je 50 milisekundi davao 3 reda po 4 slova pa je primenio proceduru nepotpunog izvestavanja |
|
Koliki je obim senzorne memorije ? |
Neogranicen |
|
Kako se deli senzorna memorija ? |
Ikonicka(vizuelne drazi) ehoicka(auditivne drazi) |
|
Koliko traje informacija u ikonicnoj memoriji ? |
1 sekundu po Sperlingu a cetvrtinu sekunde po drugim istrazivanjima |
|
Koliko traje informacija u ehoickoj memoriji ? |
2 do 4 sekunde |
|
Da li je senzorna memorija osmisljena ? |
Ne |
|
Koliko treba informaciji da se prenese iz ikonicne memorije ? Ko je to otkrio kako ? |
10 milisekundi po slovu. Sperling . Davao ljudima da pamte niz 10 20 30 milis i ondabgledao koliko prenesu u kratkorocnu memoriju |
|
Prvi eksperiment sa gubljenjem informacija iz kratkorocne memorije kada ? Koji ? Sta on govori ? |
1959 2 sekunde prikaz trigrama pa brojenje unazad trocifrenog broja rezultat nakon 18 sekundi. Zaboravljanje je jako brzo |
|
Sta je smatrano problemom kod prvog ekspeeimenta gubljenja informacija iz kratkorocne memorije ? Kakoje dokazani da su u oravu i kada ? |
Interferencija. Isit eksperiment samo sada zvono. Rezultati nakon 15 sec |
|
Kako je i kada otkriveno koliko je potrebno za pretrazivanje kratkorocne memorije ? |
Serijom eksperimenata iz 1970. Skup od najvise 6 brojeva se pamtio i za reprodukciju ako ej bio jedan treba 435 milisec i jos plus 38 mili sec za svaki dakle treba 38 mili sec |
|
Eksperiment pretrazivanja kratkorocne memorije je odranjen sem na verbalnom materijalu jos kako ? |
Slova reci muzicki tonovi slike... Na poremecenima normalnima i osobama koje ne pripadaju visokotehnoloskim kulturama |
|
Obim kratkorocne memorije ? Ko je odredio ? |
Magicni broj 7+- 2 smisaonih podataka ili jedinica Dzordz Miler |
|
Sistem stvaranja osnovnih elemenata u smisaonenpodatke ili jedinice je ko nazvao kako kod pamcenja ? |
Dzordz Miler rekodovanje |
|
U kratkorocnoj memoriji se koje informacije pretvaraju u koje ? Kako se zove proces ? |
verbalne u akusticnu formu sto je uoceno na zvucnim greskama kod pamcenja(P u B). Kodovanje |
|
Da li se osmisljavaju informacije u kratkorocnoj memoriji ? |
Retko |
|
Koliko se zadrzavabinf u krakorocnoj memoriji ? |
pola minuta ili jedan minut najduze |
|
Podela dugorocnog pamcenja ? |
Procedularno i deklarativno |
|
Faza sticanja automatskih vestina u procedularnom pamcenju ? |
Asocijativna faza |
|
Deklarativno pamcenje se deli na ? |
Epizodicko i semanticko |
|
Pamcenje odgovorno za autobiografsku memoriju ? |
Epizodicko |
|
Torija pamcenja u kojoj nema razlicitih modaliteta pamcenja ? Ko kada ? |
Krejk i Lokhart pocetkom sedamdesetih godina teoriju nivoa obrade informacija |
|
Koje studije se ne slazu bas najbolje sa teorijom nivoa obrade informacija ? |
Studije pamcenja lica |
|
Po teoriji nivoa obrad einformacija mi sve sto pamtimo grupisemo u ? |
grupe(klastere) |
|
Zagovoenici teorije obrade inf su morali priznati ? |
1.da ponekada povrsna obrada dovodi do trajnog pamcenja 2.da proces zapamcivanja ne ide uvek od plitke ka dubljoj obradi 3.da procesi dugorocnog pamcenja zahtevaju i konsolodaciju utisaka |
|
Razlozi za razlikovanje kratkorocnog i digorocnog pamcenja ? |
1. Lezija(ostecenje) hipokampusa dovodi do nemogucnosti da se prenese inf iz kratkor u dugoro memor. 2.Podatak dobijen koroscenjem slobodne reprodukcije gde s epamti 20 reci pa se pretpostavlja koje ce s ebolje zapamtiti. Sokaz dopunjen i sa ubacivanjem inteferencije aritmetickim zadacima 3.obicno se u kratkorocnoj(ne mora da znaci) memoriji ne osmisljavaju informacije kao u dugorocnoj |
|
Ko je predstavio radnu memoriju i odnos sa drugim memorijama koncentricno ? |
Robert Stenberg |
|
Cija teorija objasnjava sto radna memorija postaje preopterecena kada radi dve razlicite radnje a ne kada radi slicne ? |
Teorija Alana Bedlija |
|
Komponente radne memorije po Bedliju ? |
fonoloska petlja,artikulaciona petlja,vizuelno spacijalna matrica ,epizodicki bafer,centralni izvrsilac |
|
Fonoloska petlja se deli na ? |
fonolosku kratkorocnu memoriju(phonological short-term store) Artikulacionu petlju(articulatory rehearsal process) |
|
Zasto se misli da vizuelno spacijalna matrica ima dve komponente ? |
Zbog slepih ljudi koji se snalaze u prostoru |
|
Gde se nalaze funkcije centralnog izvrsioca u mozgu ? Kako znamo ? |
U frontalnoj oblasti jer ljudi sa povredom nje imaju slabe rezultate na testovima verbalne fluentnosti |
|
Metode provere snage radne memorije? |
1.Metoda od Meredit Daneman i Patriše Karpenter sa pamcenjem poslednjih reci recenica(uspesnih 4 pokazatelj dobre memorije) 2. Neverbalni test sa oblicima i ogledalom i crtanjem |
|
Ljudi koji slabije citaju pisu... imaju problem koji se naziva ? Sta je njima slabo ? |
disleksija. Radna memorija |
|
Da li razumevanje prostih recenica angazuje radnu memoriju ? |
Ne |
|
Studija o znacaju radne memorije na sirenje recnika ? Da li je korisna i za icenje jezika ? |
Engleska studija na deci od 4 i 5 godina i ucenju pseudoreci. Da |
|
Kod Ebinghausa je zaboravljanje bilo kakvo ? Za sta to vazi ? |
Brzo u pocetku pa onda sve sporije. Za besmisleni materijal |
|
Razlozi za zaborav ? |
1.neupotreba 2.gestalt principi zaboravljanja 3.Represija i emocionalni faktori 4.Interferencija 5.Trenutna nepristupacnost 6.Sprecavanje konsolidacije traga |
|
Gestalt principi zaboravljanja ? |
a)nepotpuni sklopovi teze da psotanu potpuni b) Tragovi teze boljoj strukturaciji c) Konstelacija tragova moze da dozivi znacajnu reorganizaciju pod uticajem novih iskustav vrednosti stavova... |
|
Promene kid pamcenja grafickom materijala izrazio je ko kada ? Kakve su promene ? |
20-ih godina Vulf. 1.izostravanje(povecavanje napetosti,ekspresionizam) 2.poravnanje(smanjivanje napetosti,klasicizam) 3.normalozovanje |
|
Pojavu da bolje pamtimo materijale koji se po necemu izdvajaju od ostalih se naziva ? Gde je prvi put trebalo a gde se koristio ? |
efekat fon Restorfove(Kelerove ucenice) ili efekat izolacije. Na psotanskim markicama u Britaniji. U Kanadi |
|
Ko je istrazivao pamcenje glasina i pamcenje prica ? |
Bartlet na engleskim ispitanicima davao pricu americkih indijanaca |
|
Ko je istrazivao represiju kod zaboravljanja prvi ? |
Frojd |
|
Primeri represije ? |
Porodjajni bolovi na koje je secanje lepse posle prodjenog vremena |
|
Zbog cega je jednom trenutku odbacena teza o represiji kao bitnom faktoru zaboravljanja ? |
Zbog kratkorocnih efekata |
|
Ko je odrzao ideju o represiji ,cime ? |
gestaltisti efektom Cajgarnikove(ono o resavanju zadataka) |
|
Kada se vraca zanimanje za represiju , ko je istrazuje ? Sta oni nalazu ? |
Poslednjoj cetvrtini 20 veka psiholozi licnosti. Postoje dve vrste osoba sa dva stila resavanja problema. Jedna je potiskujuci stil |
|
Sta mozemo videti kod ljudi sa potiskujucim stilom resavanja problema ? |
Oni pojacavajubsvoju psihicku uznemirenost,imaju zelju da se prikazu kao smorene osobe,poseban trud da zastite sebe od negativnih ocena i zabiravljaju i pozitivna i negativna iskustva |
|
Koliko su pouzdana svedocanstva zrtava zlocina a koliko zlocinaca ? |
Malo. Oni koji izvrsavaju u 30 posto slucaja zaboravljaju puno toga |
|
Koji je najbolje eksperimentalno istrazen faktor zaboravljanja (ne i najbitniji)? Podela ? |
Interferencija . Retroaktivna i proaktivna interferencija |
|
Sta utice na stepen interferencije dva gradiva ? |
Slicnost,kraci interval izmedju ucenja,nepotpuno savladana gradiva,neanaliziranje slicnosti i razlika,ucenje besmislenog materijala,mehanicko ucenje smislenog materijala |
|
Primer retroaktivne interferencije je ? |
infantilna amnezija |
|
Primer proaktivne interferencije |
Starci koji s ene secaju sta su jeli juce |
|
Ko je eksperimentalno istrazivao trenutnu nepristupacnost pa davao znakove reprodukcije ? |
Talving(12,24 ili 48 reci) |
|
Koja nervna struktura ucestvuje u procesu konsolidacije traga ? Dokazi? |
hipokampus Ekspeeimenti na pacovima i majmunima kojima je uklanjan hipokampus |
|
Koliko treba informaciji da se konsoliduje u hipokampusu? |
Nekoliko nedelja |
|
Koje supstance pomazu konsolidaciju traga ? |
Kofein,nikotin,amfetamini |
|
Poremecaji pamcenja ? |
Amnezije,Konfabulacija,pseudologija,deja vu,kriptomnezija |
|
Vrste amnezija? |
1.psihogene i organske 2.retrogradne i anterogradne |
|
Vrste amnezija? |
1.psihogene i organske 2.retrogradne i anterogradne |
|
Primer organske anterogradne amnezije ? |
engleski strucnjak za renesansnu muziku koji je imao vorusnu infekciju |
|
Kod anterogradne amnezije sta s emoze ocuvati ? |
Proceduralno pamcenje(verovatno i kod retrogradne) |
|
Konfabulacija je izazvana najcesce cime ? |
Organskim mozdanim oboljenjima koja su pracena intelektualnim propadanjem . |
|
Primer deja vu ? |
Carls Dikens u Dejvidu Koperfildu |
|
Kada se deja vu(vec vidjeno) desava cesce ? |
Kad smo pod umorom i stresom ili kada nas aktuelna okolnost podseti na neki prosli dogadjaj koji moze ali ne mora biti potisnut. |
|
Fizioloska osnova deja vu? |
Trenutninporemecaj funkcionalnog stanja neurona u kori ili hipokampusu |
|
Zbog koje vrste poremecaja pamcenja osoba rizikuje da postane plagijator ? |
Zbog kriptomnezije |
|
Sta u psihologiji znaci misljenje ? |
Psihicki proces kojise koristi u resavanju problema, zakljucivanju i odlucivanju |
|
Ko je izneo dokaze da postoje i ciste bespredstavne misli ? |
Psiholozi iz Vircburga(grupa psih koja je 1896) i francusk psih Alfred Bine pocetkom 20. veka |
|
Ko je smatrao da je misljenje necujni govor u sebi ? |
Dzon Votson americki biheviorista |
|
Ko je opovrgnuo Dzona Votsona i njegovo misljenje da je misljenje necujni govor ? Kako ? |
Anesteziolog Skot Smit kurarom |
|
Da li je uvidjanje jedini nacin resavanja problema ? |
Ne,moze i operatnim ucenjem |
|
Kakvi mogu biti problemi ? |
Dobro i slabo struktuirani |
|
Sta koristimo kod dobro struktuiranih problema ? |
Algoritam |
|
Sta korostimo kod slabo struktuiranih problema ? |
Uvidjanje |
|
Sta korostimo kod dobro struktuiranih problema ciji je algoritam komplikovan ? |
Heuristiku |
|
Kada preterana motivisanost deluje negativno ? |
Ako je pracena anksioznoscu i empcionalnom napetoscu. |
|
Eksperiment koji govori da stariji ljudi slabije reaguju na napetost? |
U Svedskoj 28 godina i skoro 56 2 grupe mini golf |
|
Prva podela faza resavanja problema ? |
Graham Volas 1.priprema 2.inkubacija 3.iluminacija 4.verifikacija |
|
Ko i kako govori o iluminaciji ? |
-Šiler govori o "iznenadjenju duse" -Hajdn lada mu je dosla melodija za izrazivanje radjanja Sunca"To nije moje to dolazi odozgo" -Gete sa drvecem bla bla -Sarl Bodle"nadahnuce je rodjeni brat svakodnevnog sistemskog rada" |
|
Sta je Volas isticao za svoje faze ? |
Da se preklapaju u stvarnoj misaonoj aktivnosti |
|
Ko je prvi izkazao sumnju u nesvesne procese misljenja ? Kako ? |
Patrikova analizirala stvaralacki proces 55 pesnika |
|
Hemicar koji se 2 puta okupao jer jer mislio o necemu je primer ? |
Da ne postoji inkubacija i nesvesni procesi nego se uvidjanje desava nakon intenzivne mentalne aktivnosti |
|
Ko je i kada smatrao da je razlog sto pojedinci bolje resavaju nekinproblem nakon pauze to sto se oslobadjaju pogresnih direkcija ? |
Vudvort krajem 30-ih godina |
|
Savremeni model podele misljenja ? |
Predstavnik kognitivne psihologije Robert Stenberg navodi 7 faza Faze imas u knjizi str 157 |
|
Cinioci koji otezavaju resavanje problema ? |
1.previdjanje bitnih elemenata problema 2.Fiksacije misljenja 3.pogresna direkcija |
|
Primeri za previdjanje bitnih elemenata problema? |
Zadatak sa lokvanjima i sahovskim poljima |
|
Vrste fiksacija misljenja ? |
Fiksacija na prethodno uspesne postupke Semanticka fiksacijja Funkcionalna fiksiranost |
|
Mentalna inercija se javlja gde ? |
Kod fiksacije na prethodno uspesne postupke |
|
Primer fiksacije na prethodno uspesne postupke ? |
Zadatak sa buricima |
|
Ko je mislio kako nastava zasnovana na bubanju unistava decje misljenje? |
Maks Verthajmer |
|
Primer semanticke fiksacije i ko je dao objasnjenje ? |
Monah i planina Carls Ozgud |
|
Primer funkcionalne fiksiranosti ? |
Majerov problem 2 konopca |
|
Ko je ubpsihologiju uveo pojam direkcije ? |
Majer |
|
Primeri za pogresnu direkciju ? |
Ono sa V=VI Sa 6 stapica i 4 trouglica |
|
Karakteristike ekspertskog misljenja ? |
Str 162 |
|
Kakvo moze biti zakljucivanje ? |
deduktivno i induktivno |
|
Prva istrazivanja zaklicivanja ? |
1908 Štering odnose ABV |
|
Drugo istrazivanje zaklucivanja sa pocetka 20.veka ? |
Ajdens silogizmi sta mozete reci o P ako je... |
|
Trece ispitivanje zakljucivanja ? |
Vosonov zadatak sa implikacijama ako onda(ono sa karticama) |
|
Primer koji pokazuje d aljudi bolje zakljucuju kada je pravilo iz pravog zivota ? |
Piti 16 18 ne poti |
|
Kada ljudi imaju problema sa zakljicivanjem ? |
Kada su zadaci dati u apstraktnoj formi i kada s elogika zakljucivanja sukobljava sa njihovim iskustvom |
|
Kako se nazivaju greske pri odlucivanju ? |
Heuristike ? |
|
Ko je prucavao greske pri odlucivanju (heuristike) |
Tverski i Kaneman(ovaj je dobio Nobela za to |
|
Heuristike ? |
1.Heuristika zasnovana na dostupnosti 2.Heur zasnovana na reprezentativnosti 3.Heuristika referentne tacke |
|
Primeri heuristike zasnovane na reprezentatovnosti ? |
Ono sa MMM MŽM,kockarske zablude,Dve bolnice sa 45 i 15 rodjenja |
|
Primeri heuristike zasnovane na dostupnosti ? |
Primer sa drzavama i brojem stanovnika,procena avionskih nesreca,procena yivota u nekoj drzavi putem telev sapunica |
|
Primeri heuristike referentne tacke ? |
Indijski maharadza, primer Tverskog i Kanemana sa procenama proizvoda,nuklearni rat,procene lekara |
|
Kako se ranije posmatralo kriticko misljenje ? |
Kao suprotno stvaralackom misljenju. Kontinuirano proveravanje mogucih resenja |
|
Kako se danas definise kriticko misljenje ? |
Skup sposobnosti vezanih za a)interpretaciju i analizu informacija b)izvodjenje logicki zasnovanih zakljucaka c) preispitivanje zasnovanosti i prihvatljivosti sudova,uverenja,tumacenja |
|
Kriticko misljenje ima dve komponente ? Koje ? |
Opstu i specificnu |
|
Opste sposobnosti kritickog misljenja ? |
Sposobnost razlikovanja cinjenica od tumacenja,procena verodostojnosti izvora,vestine logickog zakljucivanja,izbegavanje logickih gresaka) |
|
Nekognitivne strane kritickog stava su ? |
tolerancija na neizvesnosti i dvosmislenosti,intelektualno postenje,postovanje humanistickih nacela i neke druge |
|
Kada se i zasto razvila ideja o mogucnosti izrazavanja inteligencije ? |
19. vek a)popularnost Darvinove teorije i socijalni Darvinizam b)ulazak u poznu fazu industrijske revolucije sa povecanjem broja stanovnika c)uvodjenje obaveznog skolovanja c) |
|
Sta je dodatno uticalo na to da se stvore testovi intaligencije ? |
1 sv. rat |
|
Nakraniji testovi intaligencije su konstruisani kada ? Zbog koga su se odnosili na nakprostije zadatke ? |
U toku 19 veka. Tadasnjeg autoriteta Fransis Golton |
|
Ko je smattao da savrsenost nervnog sistema rezltira dobroj muskulaturi ? |
Fransis Golton |
|
Prvi test intaligencije sa kompleksnijim zadacima ko kada na kome ? |
1897 Herman Ebinghaus na deci dopunjavanje teksta recima |
|
Ko ke nas definisao inteligenciju ? |
Dragan Krstic u Psiholoskom recniku |
|
Kada je i ko od koga trazio prvi put definiciju inteligencije ? Definicje se vrte oko ? |
Urednici jednog psiholoskog casopisa 1921 14 tada najvidjenijih psihologa. |
|
Drugi put kada je uglednim psiholozima postavljeno pitanje da definisu psihologiju ? Sta su dodali ? |
1986 metakogniciju |
|
Metod racunanja faktora u psihologiji ? Od kada pocinju da se prelazu razlicote teorije inteligencije zanovane na tom pristupu ? |
Faktorska analiza, od pocetka 20.veka |
|
Prva teorija inteligencije koja koristi faktorsku analizu ? Sta razlikuje ? |
Spirmanova teorija 2 faktora iz 1904(godinu pre Bine-Simona) -opsu sposobnost(g faktor) i specificne sposobnosti |
|
Kako se naziva covek sa razvijenom specificnom a slabo razvijenom opstom sposobnoscu ? |
Idiot savant |
|
Kada je Spirman i kako izmenio svoju prvobitnu formulaciju ? |
Krajem 20-ih godina dao mogucnost postojanja nekih grupnih faktora : Verbalna,spacijalna,numericka sposobnost a kasnije jos jedan faktor odgovoran za razumevanje psiholoskih stanja drugih osoba(socijalna inteligencija) |
|
Principi funkcionisanja opste sposobnosti kod Spirmana ? |
Princip izvodjenja odnosa i izvodjenja korelata |
|
Ko je imao teoriju suprotnu Spirmanovoj ? Kako se zove ? |
-Terston -Teorija primarnih mentalnih sposobnosti(primarije) |
|
Terstonove primarije ? |
str 179 |
|
Ko je mislio da se svaki pojedinac treba opisati preko profila mentalnih sposobnosti ? |
Terston |
|
Po Terstonu se kod koliko stare dece pojavljuju koje sposobnosti ? |
Od 5 do 7 godina verbalna,perceptivna brzina i spacijalna sposobnost |
|
Koja Terstonova primarija prva dostize puni razvoj, a koja poslednja ? |
Fluentnost reci najkasnije a najranije perceptivna brzina |
|
Sta pokazuju kasnija Terstonova istrazivanja ? |
Da su mnogi faktori medjusobno korelirani, pa se moze dozvoliti postojanje opste sposobnosti |
|
Kada je otkrio da s emozda moze dozvoliti postojanje opste sposobnosti ,sta je mislio o njoj Terston ? |
Da nije znacajno bitna za predvidjanje uspeha |
|
Ko je predvideo proliferaciju broja faktora inteligencije ? Gde se ona najbolje ilustruje ? |
Terston. U Glifordovom modelu 180 razlicitih sposobnosti |
|
Ko je spojio teorije Terstona i Spirmana ? Kako se zove teorija kako psiholozi ? |
Britanski zastupnici Hijerarhijske teorije inteligencije Bert i Vernon |
|
Faktori kod Berta i Vernona ? |
Opsti faktor,siri grupni faktori i uzi grupni faktori |
|
Vernonov model strukture sposobnosti ? |
4 vrste faktora Dva grupna :verbalno edukativni i drugi su mehanicke(razumevanje odnosa u mehanickim sistemima) i spacijalne sposobnosti. I sve se to deli na uze faktore |
|
Po Vernonu sta je najbitnije za odredjivanje sposobnosti pojedinaca, kada je ovo drugo i sta bitno ? |
Opsta sposobnost . Siri grupni faktori mogu da uticu onda kada pricamo o talentovanim pojedincima |
|
Hijerarhijske teorije inteligencije daju prednost ? |
Spirmanovom shvatanju |
|
Hijerarhijski model inteligencije novijeg vremena ? |
Dzon Kerol na 460 razlicitih istrazivanja u periodu od 1927 do 1987 na preko 130 000 osoba iz anglosaksonskog podrucja najcesce |
|
Teorija Dzona Kerola ? |
3 nivoa. Prvi nivo ize sposobnosti Drugo nivo sire sposbnosti Treci nivo ge faktor |
|
Drugi nivo kod Dzona Kerola ? |
Fluidna i kristalizovana inteligencija, opste sposobnosti ucenja i pamcenja,vizuelna i auditivna percepcija,lakocu proizvodjenja ideja(slicna verbalnoj fluenciji) i brzina obrade informacija |
|
Po kome su fluidna i kristalizovana inteligelncija 2 opsta faktora ? |
Po Rejmondu Katelu |
|
Prema Katelu, sta se gleda kod fluidne inteligencije ? |
Str 181 |
|
Ko daje primer gde s emogu koristiti i fluidna i kristalizovana inteligencija ? |
Horn |
|
Ko je mislio da je moguce izmeriti inteligenciju u kulturno nepristrasnim testovima ? |
Rejmond Katel |
|
Alternative faktorskoanalitickom pristupu ? |
1.Stanoviste kognitivne teorije obrade informacija 2.Gardnerova (Marfi) teorija multiple(visevrsne) inteligencije |
|
Dve vrste kognitivne teorije inteligencije ? |
Sa prostim i slozenim procesima |
|
Model stanovista kognitivne obrade informacija vezan za resavanje problema |
Komponentni model Roberta Stenberga str 183 |
|
Po Stenbergu, kako resavaju probleme pametni a kako glupi ? |
Koriste globalno planiranje a ovi lokalno |
|
Ko je rekao da je inteligencija sposobnost resavanja problema ili stvaranja proizvoda koji su cenjeni u jednom ili vise kulturnih okruzenja? |
Gardner |
|
Ko je rekao da neki testovi pokazuju vise mentalnih sposobnosti ? |
Kerol |
|
Kakva je bila teorija inteligencije Gardnera ? |
verikalna |
|
Kada je Gadner marfi napravio svoju teoriju inteligencije, na osnovu cega je stvorio ? Podela ? |
1983. na osnovu faktorskoanalitickih studija,analiza raznih patoloskih slucajeva sa mozdanim povredama,analiza mentalno retardiranih,osoba sa izuzetnim sposobnostima Podela je na sedam nezavisnih inteligencija str 184 |
|
Primedbe na Garnerovu podelu inteligencije ? |
Zadaci za logickomatematicke sposobnosti i spacijalne sposobnosti su u korelaciji |
|
Pedagoska implikacija Gardnera Marfija ? |
Da decu treba forsirati u onome sto su dobri |
|
Fizicki uzroci mentalne retardiranosti ? |
Mozdana povreda prilikom porodjaja,deficijencija u radu tiroidne zlezde ili hromozomski poremecaj Ako je majka uzimala droge,stetnom zracenju bila izlozena stresu |
|
Kada pojedinac ostvari slab rezultat na testu inteligencije zbog licnih razloga tada govorimo o ? |
pseudozaostalosti |
|
Simptomi osoba sa lakom retardiranoscu ? |
Str 185 |
|
Koliko retardirani mogu da rade poslove nakon obuke? |
Umerebo zaostali |
|
Podela intelektualni retardiranih ranije ? |
Debile(morone) imbecile i idiote |
|
Sta karakterise tesko zaostale pojedince ? |
Nemir i rastresenost,izvesbe fizicke abnormalnosti,neustaljenost i primitivnost emocionalnih reakcija |
|
Poredjenje retardiranih sa decom? |
8 do 12 lako retardirani 3 do 7 umereno Ispod 3 tesko zaostali |
|
Primer Mikelandjelove dobrovoljne usamljenosti je primer cega ? |
Da obdareni cesto imaju ponasanje koje nije dobro za psihicko zdravlje |
|
Vrste darovite dece u skoli ? Ko ih opisuje gde ? |
Uspesni,samostalni,blokirani,izazivaci,otpadnici,dvostruko etiketirani -Slavica Maksic u knjizi Darovito dete u skoli po klasifikaciji dva istrazivaca(Beta i Najhartove) |
|
3 osnovna nacina rada sa obdarenim ucenicima u skoli ? |
segregacija,ubrzavanje i obogacivanje |
|
Ko je radio sa autisticnom decom koja su dobro crtala ? Najpoznatiji primer ? |
Lorna Self. Nadja iz Notingema |
|
Kada je mala Nadja najbolje crtala,kada lose a kad aje umrla ? |
Izmedju trece i sedme godine. 20godina. 2015 u 48 godina |
|
Starija istrazivanja ucenja stanih jezika kazu da uspeh u ucenju stranih jezika presvideti na osnovu informacija o razvijenosti ? |
Str 189 |
|
Kada se najbolje uce strani jezici? |
Adolescentski period izmedju 13 i 15 godina |
|
3 faktora koja iticu na ucenje stranih jezika ? |
Uspeh na testu iz nekih sposbnosti,uzrast onoga koji uci,kognitivni stil onoga koji uci |
|
Ko je prvi istrazivao kognitivni stil ucenja ? Koji tipovi ljudi ? |
Herman Vitkin Test skivenih figura Zavisni i mezavisni od polja |
|
Novija istrazivanja kognitivnih stilova sta kazu za Hermana Vitkina ? |
Da su rezultati na njegovom testu visoko korelirani sa rezultatima na testovima verbalnih i prostornih sposobnosti |
|
Primer upitnika za kognitivne stilove ? |
Neki iz 1997 |
|
Vitkinova dimenzija zavisnost/nezavisnost se moze porediti sa cime ? |
Analiticki nasuprot globalnom stilu |
|
Koji gonitivni stilovi postoje? |
1.analiticki spram globalnog 2.aktivni spram refleksivnog 3.senzitivni spram intuitivnog 4.induktivni sprem deduktivnog 5.vizuelni spram verbalnog |
|
Sta neki autori misle o analitickom spram globalnom stilu ? |
Leva hemisfera je dominatna kod analitocnih i obratno. Analiticni su bolji u razumevanju gramaticke strukture teksta i kontrastnoj analizi a globalni intonaciju i ritam jezika koji uce |
|
Koja podela kognitivnog stila potice od Jungove tipologije licnosti ? |
Senziticni intuitivni |
|
Ko je sastavio upitnik za utvrdjivanje senzitivni intuitivni stil ? |
Izabela Majer i Katrina Briks |
|
Emocija etimologija ? |
Latinska rec emovere=pokrenuti,uzbuditi |
|
Sta su emocije ? |
Unutrasnja subjektivna stanja koja su pracena str193 |
|
U periodu nastajanja psiholoske nauke pravila se razlika izmedju cegabu emocijama? |
Elementarna osecanja i emocije koja je bila kompleks elementarnih osecanja i oseta. |
|
Na sta su se trasicionalno delila elementarna osecanja ? |
Osecanje prijatnosti i neprijatnosti |
|
Ko je prvi smislio visedimenzionalni model emocija ? Koje dimenzije ? |
Vilhelm Vunt 3 dimenzije 1.prijatnost/neprijatnost 2.razdrazenje/umirenje 3.napetost/olaksanje |
|
Ko je kritikovao trodimenzionalni emocionalni sistem ? Sta in misli ? |
Ticiner. Da postoji samo jedna bitna dimenzija prijatnost neprijatnost i da ove 3 nisu nezavisne |
|
Koliko procenata nevinih osoba pada na poligrafu ? |
40% |
|
Ko je delimicno otkrio fizioloske aktivnosti koje prate emocionalne dimenzije Vunta? Koje dimenzije ?
|
1998 Piter Lang i njegove kolege Prijatnost-neprijatnost razdrazenje-umirenje |
|
Po nekim autorima je opravdano razlikovati 4 glavne dimenzije emocija ,koje ? |
intenzitet osecanja,nivo tenzije,hedonisticki ton i stepen slozenosti |
|
Kada se ponasanje dezorganizuje pod visokim intenzitetom odredjenih emocija tada govorimo o ? |
Afektima |
|
Kada su istrazivaci otkrili da na psihogalvanski refleks ima uticaj fiziolosko stanje ? |
U 19 veki |
|
Ko je podelio emocije ? Podela ? |
Krec i Kracfild. Primarne,emocije koje se odnose na druge ljude,em koje se odn na sopstvenu licnost,emocije koje su izazvane procenjivanjem |
|
Primarne emocije ? |
Radost tuga gnev strah gadjenje |
|
Sta definise primarne emocije ? |
Str 196 |
|
Emocije izazvane uporedjivanjem sopstvenog ponasanja po nekom kriterijumu su ? |
Emocije koje se odnose na sosptvenu licnost |
|
Emocije koje se odnose na sostvenu licnost ? |
Osecanje uspeha i neuspeha,stida,ponosa,krivice,kajanja |
|
Primer emocija koje se odnose na druge ljude ? |
Mrznja,zavist,ljubomora,ljubav |
|
Emocije koje karakterise ocenjivacka orijentacija su ? |
Emocije izazvane duhovitim sadrzajem,estetska osecanja,usamljenost |
|
Od cega moze da zavisi intenzitet radosti ? |
Od vaznosti pridavane cilju i ako je cilj postignut neocekivano |
|
Lada se pojavljuje gnev ? |
Kada se nesto ispreci postizanju cilja, ponekada pratioc frustracije |
|
Ko je smatrao da se gnev hrani gnevom a ko obratno ? |
Vilijam Dzejms. Psihoanaliticari |
|
Ko smatra da je od posebne vaznosti za pojavu straha subjektivna procena opasnosti ? |
Magda Arnold |
|
Kakva povreda je potrebna da se strah ne bi osecao ? |
Ostecenje centralnog dela amigdale |
|
Kraci nervni put straha induzi mervni put straha? |
Talamus>amigdala Talamus>senzorni korteks>amigdala |
|
Sta mogu da izazovu neocekivane promene u sredini ? Kod koga najvise ? |
Strah. Kod manje dece. |
|
Kada se deci javlja strah od nepoznatih osoba ? |
oko sedmog ili osmog meseca |
|
Kod neuroticnih osoba usmerenih na red se nakon marusene rutine moze javiti ? |
Strah ili gnev |
|
Koja emocija lako izaziva emocionalnu zarazu ? Ko ke to otkrio prvi ? |
Strah. Carls Darvin |
|
Kada se dozivljava zalost ? |
Usred gubitka necega |
|
Gubitak cega izaziva najvecu zalost(tugu)? |
Smrt deteta,supruznika,bliskog clana porodice |
|
Sta moze da izazove gadjenje ? |
Neki mirisi ukusi dodiri prizori |
|
Kada covek misli da ga puno ljudi posmatra moze mu se pojaviti osecanje ? |
Stida |
|
Kada covekovo ponasanje nije u skladu sa idealnim ja onda se pojavljuje osecanje ? |
Stida |
|
Kod koga je posebno razvijeno osecanje stida ? |
Kod osoba koje su u mladosti bile izlozene kritici,cije su greske bile prenagalsavane,a uspesi bili precutkivani i koje su u detnjistvu kaznjavali iskracivanjem ljubavi |
|
Kada pojedinac oseca da mu je ponasanje u skladu sa idealnim Ja tada oseca ? |
ponos |
|
Koja dva negativna osecanja se cesto javljaju zajedno ? |
Krivica i stid |
|
Osecanje koje se pojavljuje kada mislimo da smo nekim cinjenjem ili necninjenjem prekrsili morlani kodeks ? |
Krivica |
|
Osecanje koje se javlja kada nase proslo ponasanje nailazi na osudu nase savesti ? |
Kajanje |
|
Zbog kog osecanja smateaju psihoanaliticari d amnogo kriminalaca izvrsava zlocine ? |
Kajanja |
|
Kajanje etimoloski ? |
Kazna |
|
Po cemu moze variratibosecaj ljubavi ? |
Po intenziteru i napetosti |
|
Tipovi ljubavnihbodnosa u seksualnoj vezi ? |
Bezbrizna,lepljiva,ćudljiva,nestalna,neobavezna i nezainteresovana |
|
Tipovi ljubavnih veza izmedju majke i deteta? |
sigurna,ambivalentna i izbegavajuca veza |
|
Ko je oformio teoriju unutrasnjeg radnog modela ? |
Dzon Bolbi |
|
Kada su sanse da se ljubomora medju decom u istoj porodici dogovdi ? |
Kada je razlika u godinama manja od 3 i kada su deca istog pola,kada se dete kaznjava zbog ljubomore i kada su roditelji nedosledni u primeni disciplinskih mera |
|
Kakva su osecanja kod ljudi obicno po psiholozima ? Eksperiment ? |
Ambivalentna Sa kininom i lepim mirisom |
|
Ko je primenjivao faktorsku analizu na estetska osecanja ? Na kome je istrazivao ? |
Hans Ajzek. Ekstaverti introverti |
|
Ko je primenjivao tehniku semantickog diferencijala kod estetskih osecanja ? Dimenzije ? |
Carls Ozgud evaluacija(dobar/los) aktivitet(brz/spor) potencija(jak/slab) odgovoaraju Vuntovim dimenzijama |
|
Dve metode za istrazivanje estetskih osecanja ? |
faktorska analiza i semanticki diferencijal |
|
Emocionalno stabilne osobe izbegavaju kkava soecanja ? |
1)koja intenziteto mogu uhroziti zivot 2)osecanja kao sto su ljubomora mrznja... koja dovode coveka u sukob sa okolinom 3.osecanja koja ometaju neku aktivnost 4.osecanja koja izazivaju psihicki konflikt u osobi |
|
Emocionalna intaligencija je oblik cega ? |
Socijalne intaligencije |
|
Ko je emocionalnu inteligenciju definisao kao skup neintelektualnih vestina koje uticu na uspeh u zivotu ? Podela? |
Bar-On i interpersonalna inteligencija(tudja osecanja) i intrapersonalnu(svoja) |
|
Ko je dao narasplinutije odredje je emocionalne inteligencije ? Koje sposbnosti ? |
Goleman samokontrola,samouverenost,empatija,osetljivost na probleme drugih,vestina resavanja sukoba,sposobnost uspostavljanja skladnih odnosa |
|
Sta je Temperament ? |
Vrlo stabilna sklonost ka odredjenim tipovima emotivnognispoljavanja i raspolozenja |
|
Emocionalna inteligencija zavisi od ? |
I genetike i spoljasnjih uticaja(mogu biti razni) |
|
Temperament je cime uslovljen ? |
genetikom najvise |
|
Prvu klasifikaciju temperamenta je oformio ko ? Ko je to nazvao drugacije i kako ? |
Hipokrat i Galen. Hans Ajzek Kolerik(nestabilni(neurotican) ekstravert) Sangvinik(stabilni ekstravert) Melanholik(nestabilni introvert) Flegmstik(stabilni introvent)
|
|
Kada je i ko zastupao ideju odnosa tela i temperamenta ? |
Pocetkom 20 veka nemacki psihijatar Krecmer i Seldon |
|
Krecmerova teorija ? |
piknicni boluje cesce od bipolarnog poremecaja astenicni od sizofrenije |
|
Seldonova teorija |
Samototipovi se izrazavaju na skali od 1 do 7(Endomorf,ektomorf,mezomorf) i svakom odgovara odredjena licnost (viscetorican ,cerebotonican,somatotonican) |
|
Stres etimologija? |
Engleska rec stres(napregnutost,napor,pritisak) |
|
Kako se mazivau situacije koje izazivaju stres ? |
Stresori |
|
Kakvi mogu biti stresori ? |
Fizicki(ekstremna hladnoca) psiholoski(dozivljaj jakih emocija,konflilti i dr.) |
|
Koliko faza ima prema najranijem shvatanju reakcija organizma na stres ? |
3 |
|
Disciplina koja proucava delovanje psihickih faktora na imuni sistem ? Primer za stres ? |
psihoimunologija. Studenti zimi se razboljevaju |
|
Tipovi reagovanja na stres ? |
A,B,C i lazni C(nekadaanji A) |
|
Bolesti od kojih oboljeva tip A? |
zbog velike kolicine adrenalina slabljenje kardiovaskularnog sistema,infarkt miokarda,hipertenzija,cerebralna hemoragija cir na zelucu i duodenumu |
|
Bolesti od kojih oboljeva tip B |
Ne oboljeva |
|
Bolesti od kojih oboljeva tip C? |
Brzi kanceruozni procesi,reumatska obljenja i alergije,reaktivna depresija, a kod laznih C se dodatno javlja i cir u zelucu i povisen donji protisak |
|
Da li izlafanje stresu moze nekada biti dobro ? |
Da, pokazali testovi na pacovima |
|
Sta je raspolozenje ? |
Srazmerno trajno emotovno stanje koje iz pozadine daje ton nasem psihickom zivotu,naaim mislima i ponasanju ? |
|
Kakva mogu biti raapolozenja ? |
Pozotivna i negativna , vedra i setna |
|
Dve teze na uticaj raapolozenja na procese prisecanja ? |
Odredjeno raspolozenje dovodi do prisecanja onih stvari koje smo doziveli tada i teza konkuretnosti koja je verovatnija |
|
Koje bolesti mogu imati probelm kod ucenja ? |
Anksioznost i depresija |
|
Sta je motiv i prema kome ? |
Prema Obuhvatnom recniku psiholoskih i psihoanalitickih termina 1.ono sto pojedinac avesno oznacava kao osnovu svog ponasanja 2 svesne teznje za nekim ciljem 3.stanja unutar organizma kojezapocinjenili regulise ponasanje Autori nalazu da se svesni faktor danas moze iskljuciti |
|
Jos dva teemina koja s emogu uporediti sa motivom ? |
Nakon i potreba |
|
Na osnovu porekla potrebe, motive mozemo deliti na ? |
Urodjene i stecene |
|
Najznacajnija podela motiva je na osnovu cega ? Koja ? |
Na osnovu potreba koje su u osnovi motiva. Psiholoski i organski |
|
Kako se mogu podeliti psiholoski motivi ? |
Socijalni i licni |
|
Socijalni motivi ? |
Afilijativni,motiv za smocionalnom vezanoacu... |
|
Licni motivi |
Motiv za samostalnoscu,postignucem,samopotvrdjivanjem, i vrhunski motiv samoaktualizacija(saostvarenje)ili kompetentnosti,samoekspanzije |
|
Prema stepenu uvida u pokretace aktivnosti motivi mogu biti ? |
Svesni i nesvesni |
|
Prema izvoru zadovoljenja motivi mogu biti ? |
Unutrasnji(intirzicni),spoljasnji(esterzicni) |
|
Kakvi su motivi glad i zedj? |
Dva osnovna urodjena i organska motiva. Homoestaticki motivi |
|
Proces koji nastaje narusavanjem ravnoteze i vodi zasovoljavanju potrebe naziva se? Koliko ima faza ? |
Motivacioni ciklus. 3 faze |
|
Sta izaziva hiperfagiju a sta sitost ? |
Pocreda vantromedijalnog hipotalamusa i povreda lateralnog hipotalamusa. |
|
Kako hipotalamus salje signal bubrezima prilikom zedji ? |
Putem antidiuretickog hormona |
|
Kada lateralni hipotalamus obavestava o gladi ? |
Kada opadne nivo glikoze kod njega |
|
Prema biolozima sta je kljucno za ljudsku seksualnost ? |
Bipedija(dvonostvo) |
|
Kakav je polozaj muskih polnih organa kod zivotinja ? |
ventralni |
|
Kod koga seksualna privlacnost nije povezana sa ovulacijom ? |
Kod primata |
|
Kod koga imamo orgazam prvo ? |
Kod primata |
|
Prva faza seksualnosti kod frojda ? |
Oralna |
|
Oralni stadijumi kod Fordja ? |
Pre izrastanja i posle izrastanja zubica |
|
Ostaci fuzije iz drige faze oralnog stadijuma ? |
Jedenje keksa sa oblikom zivotinja kod starije dece Kod odraslih se moze prikazati u sklonosti ka cinicnosti,polemikama i ako se dete previse doji moze doci do prevelikog optimizma i obratno |
|
Drugi stadijum kod Frojda ? Kada ? |
Analni(od druge do 3 godine) |
|
Stadijum prvih konflikta kod Frojda ? |
Analni |
|
Posledice analnog stadijuma kod frojda i razlozi? |
Ako su zahtevi u pogledu kontrole sfinkter au ovom periodu bili rigorozni tada dobijamo analnu licnost(tvrdoglavost,pedantnost,skrtost) |
|
Zbog cega se kod analne licnosti javlja pedantnost? |
Odbrana nesvesne potrebe za prljanjem |
|
Zbog cega se kod analne licnosti javlja skrtost |
zbog nesvesna simbolicka zamena za zadrzavanje crevnog sadrzaja |
|
3. stadijum kod Frojda je ? |
falusni stadijum . |
|
U kom stadijumu se pojavljuje Edipov kompleks ? |
U falusnom |
|
Nakon infantilne faze seksualnosti desi se sta ? |
Sva secanja se potisnu duboko u nesvesno i desi se identifikacija sa roditeljem istog pola od koga se uzimaju moralne norme tako da je Superego(savest) naslednik Edipovog kompleksa |
|
Sta predstavlja vrhunac infantilne seksualnosti ? |
falusni stadijum i Edipov kompleks |
|
Posle falusnog kojis tadijum ide kada ? |
Stadijum latencije od 6 do puberteta |
|
Poslednji stadijum seksualnosti po Frojdu je ? |
Genitalni stadijum od puberteta |
|
Zrela licnost po Frojdu? |
Sposobna za heteroseksualnu ljubav,odgovorna briga za druge i produktivan zivot i sposobnost za rad |
|
Ko je ispitivao motiv postignuca i cime ? |
Mek Kleland i Etkinson projektivnom tehnikom TAT(test tematske apercepcije) |
|
Osim TAT kako se jos moze ispitati motiv postignuca kod pojedinaca ? |
Upitnicima? |
|
Kakav rizik biraju oni sa razvijenim motivom postignuca a kakav oni bez nejga i sa razvijenim strahom od neuspeha ? |
Srednji Lake zadatke,napustaju zadatke ili uzimaju preteske |
|
Sta se radi kada hocemo da istrazimo motiv postignuca u nekom drustvu ? |
Analiziramo sadrzaj |
|
Od koja 3 faktora smao 1 utice na uspeh u oreduzetnistvu ? |
Od motiva postignuca kreativnosti i spremnosti na izlaganje riziku je bitan samo motiv postignuca |
|
Razlozi zasto zene i muskarci ulaze u biznis ? |
Unitrasnji i spoljasnji razlozi |
|
Kada se postize dobar motiv za psotignucem a slab strah od uspeha i obratno ? |
Kada roditelji podrzavaju uspehe i ne obaziru se na neuspehe i obratno |
|
Kako neki objasnjavaku to sto kod zena nema korelacije izmedju motiva postignuca i uspeha ? |
Time sto imaju strah od uspeha veci ali istrazivanja pokazuju suprotno |
|
Spremnost da se ulozi napor u resavanje cilja je vece ako ? |
Je vrednost cilja veca za pojedinca,ako je u vezi sa sa postizanjem nekog drugog vaznog ali udaljenijeg cilja,ako je cilj sam po sebi vredan,i ako se u aktivnostima uziva (intirzicna motivacija),ako se usep u zadatku opaza kao izazov ili kao nesto sto pojedincu pruza bitne informacije o njemu |
|
Motiv za druzenjem ? |
Afilijativni motiv |
|
Ko je smatrao da je potreba za druzenjem jaca kada je pojedinac anksiozan ali smao sa drugim anksioznima a ko je mislio da sa svima ? |
Šehter psihoanaliticarka Karen Hornaj |
|
Ko je napravio hijerarhiju motiva ? Podela ? |
Abraham Maslov 1.fizioloske potrebe 2.potreba za sigurnoscu i bezbednoscu 3.potreba za pripadanjem i ljubavju 4.potreba za samopostovanjem 5.potreba za samoaktuelizacijom tj samoostvarenjem |
|
Ko je nosilac dozivljaja po Maslovu ? |
Cela osoba |
|
Po maslovu deca imaju znacajnu potrebu za cim? |
Za bezbednoscu i sigurnoscu |
|
Odrasle neuroticne osobe opsesivno kompulzivnog tipa su cesto vodjene kojom potrrbom ? |
Za bezbednoscu i sigurnoscu |
|
Dve vrste ljubavi kod Maslova ? |
Davalacka i primalacka |
|
Dve komponente potrebe za samopostovanjem ? |
Teznja ka samouvazavanju i da nas drugi uvazavaju |
|
Kada je potreba za samopostovanjem najveca a kada slabi ? |
U periodu rane zreleosti,u srednjim godinama |
|
Ko je opisao knjizevno samoaktualizaciju ? |
Mišel de Montenj |
|
Zasto se kod Maslova ne nalaze potrebe za destrukcijom i agresivnoscu ? |
Zbog toga sto su takve potrebe sekundarne i izazvane kada je pojedinac odbacen ili povrgnut nasilju |
|
Da li su metapotrebe instiktivni deo ljudske motivacije ? |
Da kao i osnovne |
|
Razlika u potrebama kod Maslova ? |
Osnovne i metapotrebe |
|
Sta izaziva nezadovoljavanje metapotreba ? |
Metapatologiju koja s emoze ogledati u : apatija,otudjenost,depresija,cinizam,prebacivanje licne odgovornosti na druge,beznadje,skepticnost,spo,paranoidna sumnjicavost i strah |
|
Nedostaci torije hijerarhijskih motiva od Maslova ? |
Eksperiment sa ispitanicima iz Papue Nove gnineje i Australijancima,mali broj aktualizovanih pojedinaca(1 od 100) |
|
Sta je frustracija ? |
Pojava koja se desava kada s eblokira zadovoljenje motiva |
|
Konflikti motiva ? |
Konflikt dvostrukog privlacenja,dvostrukog odbijanja,istovremenog provlacenja i odbijanje |
|
Konstruktivne posledice frustracije ko koje ? |
Kreč i Kračfild. 1.pokusaji da se cilj postigne intenzivnijim naporima(direktna kompenzacija) 2.Nalazenje alternativnih puteva za postizanje cilja 3.Zamena ciljeva(indirektna kompenzacija 4.redefinisanje situacije |
|
Ko je pricao o direktnoj kompenzaciji vezano za jacanje slabog tela ? |
Alfred Adler |
|
Stetni efekti frustracije ? |
Ispoljavanje agresije,dezorganizovano ponasanje,trajnije stanje anksioznosti(ako covek potiskuje),bekstvo iz frustrirajuce situacije |
|
Sta je mehanizam odbrane ? |
Svako psiholosko sredstvo kojim pojedinac stiti sebe od neprijatnosti,anksioznosti ili gubitka samopouzdanja . |
|
Koji su mehanizmi odbrane ? |
Racionalizacija,Potiskivanje,Regresija,kompenzacija,fiksacija,sanjarenje |
|
Kakve vrste racionalizacija usmerenih na cilj postoje ? |
Kiselo grozdje i slatki limun |
|
Vrste kompenzacije ? |
direktna,indirektna i natkompenzacija |
|
Socijalna kognicija se bavi ? |
Procesima selekcije,opazanja,interpretacije i oamcenja informacija o sopstvenom ponasanju i ponasanju drugih ljudi |
|
Atribucija se proucava u domenu ? |
socijalne kognicije |
|
Ko je prvi analizirao atribuciju i kada ? |
Hajder 1958 |
|
Ko smatra da su ljudi intuitivni psiholozi ? |
Hajder |
|
Prema hakderu proces atribucije se vrsi u 2 grupe cinila ca koje ? |
Licni i spoljasnji faktori |
|
Prema kome je odnos spoljasnjih i unitrasnjih uticaja u autribuciji aditivan ? |
Prema Hajderu |
|
Na koga je uticala Hajderova teorija ? Kako ? |
Harold Keli smatra da u atribuciji postoji 3 faktora . Posebnost(distinktivnost), saglasnost(konsenzus) Doslednost(konzinstentnost) |
|
Po Haroldu Keliju kakavo se ponasanje uzima kao pod iticajem spoljasnjih uslova ? |
distinktivno,nekonzinstentno i nesaglasno |
|
Ko smatra da se pri nedostatku informacija ljudi odnose na prethodne teorije o uzrocima? |
Harold Keli |
|
Ako zakljucujemo da se pojedinac ponasa na odredjeni macin pod uticajem licnosti tada procamo o ? Sta je suprotno? |
Unutrasnjoj atribuciji Spoljasnja atribucija |
|
Kada u individualistickim kulturama pojedinci procenjuju ponasnaje na osnovu licnosti uvek, govori se o ? |
osnovnoj gresci atribucije |
|
Ko je tvrdio da su ljudi skloni da posledice ponasanja pripisuju trajnim uzrocima da bi lakse shvatli svet ? |
Hajder |
|
Definicija stavova ? |
Str 234 |
|
Prema objektu stavovi mogu biti ? |
Licni i socijalni |
|
Stavovi se mogu razlikovati prema ? |
-Licni i socijalni -Direkcija(pozitivan negativan) ili valencija(dobar los) -intenzitet -eksplicitno implicitni |
|
Funkcije stavova ? |
Saznajna,instrumentalna,vrednosna,odbrambena |
|
Primer odbrambenih stavova ? |
Latentni mrzitelji homosksualaca,konzervativic,ljudi sa predrasudama prema manjinama(teorija zrtvenog jarca),autoritarna licnost |
|
Ko je opisao autoritarnu licnost i kada ? |
Kasnih 40-ih godina grupa istrazivaca sa Berklija predvodjena Teodorom Adornom |
|
Cime se sve moze promeniti stav ? |
1.Ucenje uslovljavanjem(Svedjanin Holandjanin) 2.operatno ucenje(dobor fino preko telefona) 3.novi uvid 4.promena vrednosnog sistema 5 ako je novi stav isplativiji |
|
Ko je proucavao i kako slucaj samoispunjavajuceg prorocanstva ? |
Rozental u studiji Pigmalion u americkom odeljenju |
|
Teorija koja pokazuje da kod stavova ne vaze bas pravila operatnog ucenja kod potkrepljivanja ? |
teorija kogniticne disonance ili kognitivnog nesklada Festingera |
|
Kako se naziva oblik menjanja stavova ubedjivanjem ? |
persuazivna komunikacija |
|
Kako se razlikuju kanali komunikavije kod persuazije ? |
Centralni i periferni |
|
Kada se necemo ponasati u skladu sa stavom ? |
Ako nam stav nije dovoljno cvrst,nije zasnovan na sopstvenom iskustvu,suvise je uopsten i ne odnosi se na odredjenu situaciju |
|
Koja osobina licnosti olducuje u tome da li ce se osoba ponasati ili nece u skladu sa stavovima? |
samodoslednost |
|
U kojoj psihologiji se cesto istice da cocek tezi samodoslednosti ? |
Psihologiji licnosti |
|
Koji psiholog smatra da je tezna ka samodoslednoscu najaci covekov motiv ? |
Leki |
|
Ko razlikuje osobe po samodoslednosti i sposobnosti samonadgledanja ? |
Marko Snajder |
|
Ko pravi i gde razliku izmedju jednobraznosti i konvencionalnosti sa jedne i konformizma sa druge strane ? |
Kreč,Kračfild i Balaki u Pojedincu u drustvu |
|
Kakvi mogu biti pritisci grupe vezano za konformizam ? |
Eksplocitni i implicitni |
|
Konformozam se moze prikazati na koliko nacina ? |
Verbalni,akcijom,cutnjom(NASA januara 1986 i Kenedijev tim pri napadu na Kubu) |
|
Podele konformizma ? |
Prakticni i istinski Informacioni i normativni |
|
Prvo eksperimentalno ispotivanje konformizma ? |
Pocetkom 30-ih godina proslog veka procena broja pasulja pod konformizmom |
|
pioniri sistematskog eksperimentalnog ispitavanja konformizma su? Ko koji eksperiment? |
Muzaref Šerif,Solomon Aš, Ričard Kračfild Ašov ogled sa duzinama linija |
|
Situacioni faktori konformizma ? |
1.Velicina grupe 2. Fizicko prosustvo drugih 3. Sastav grupe 4.Jednodusnost grupnog slaganja 4.Kohezivnost grupe |
|
Licni faktori konformizma ? |
Str 245 |
|
Ko je ukazivao da je moguce da manjina pridobije vecinu ? |
Neki francuski socijalni psiholozi |
|
Ko vrsi reanalizi Ašovih rezultata i sta onda dokazuje ? |
Moskovići. Da je moguc uticaj manjine na vecinu ako je dosledna |
|
Po Moskovicijevim istrazivanjima na 140 izvestaja, manjina konformise vecnu na osnovu kog konformizma ? |
Informacionim konformizmom indirekto kroz trajnu promenu uverenja |
|
Ko je ispitivao ekstremne slucajeve potcinjavanja ? |
Stenli Miligram sa onim elektricnim udarima |
|
Ko je dao objasnjenje velike potcinjenosti autoritetima u danasnje vreme ? |
psihoanaliticar Erih From |
|
Eksperimentalne manipulacije Stenlija Miligrama su pokazale da poslusnost umanjuje ? |
1.poznanstno sa zrtvom 2.Srav grupe 3.Neuskladjenost zahteva 2 autoriteta Takodje pojedinci svoju licnu odgovornost prebacuju na autoriteta |
|
Ko je razlikovao vrste moci ? Koji ? |
Rejven i Rubin . Moc nagradjivanja,prisile,referentna,strucnjacka,legitimna,moc informisanja |
|
Kod Miligramovih eksperimenta su po kome bile koje moci autoriteta najizrazenije, a koje manje izrazene. |
Po Blasovim ispitanicima najjace su strucnjacka i legitimna a najslabije referentna i moc nagradjivanja |
|
Ko je ispitivao deindividualizaciju ? |
Filip Zimbardo na studentkinjama |
|
Knjizevni prikaz deindividualizacije ? |
Goldingov gospodar muva |
|
Cime mozemo objasniti povecanu stopu kriminala u urbanim sredinama ? |
Deindividualizacijom |
|
Kako se zove pojava gde covek nesto radi bolje kada ima posmatraca ? |
Socijalna facilitacija |
|
Eksperimenti socijalne facilitacije izvodjeni pocetkom 20.veka su sadrzali dva eksperimenta ? |
Efekat posmatranja i efekat zajednicke akcije |
|
Ko je tumacio i napravio eksperiment u kome se dokazuje da se socijalna facilitacija desava kod laksih zadataka a ne tezih ? |
Zajons |
|
Ko ne skovao termin altruizam i zasto ? |
Ogisto Kont da bi njime oznacio suprotnost egoizmu. alter(drugi) |
|
Ko je od psihoanaliticara intervjuisala i razlicitim projektivnim tehnikama ispitivala altuosticne pojedince ? |
psihoanaliticarka Pervin |
|
Sta su istrazivacinutvrdila u studiji na 200 altruista u vreme drugog sv rata ? |
Da su oni najstariji od brace i sestara |
|
U mnogim slucajevima psihoanalirtocari ce altruizam da objasne kako ? |
Kao neuroticnu odbranu od osecanja krivice zbog mrznje prema drugima(reakciona formacija) |
|
Ko je i gde istrazivao spoljasnje uticaje za altruizam i sta kaze ? |
Latane i Darli u studiji o pasivnom posmatracu. 4 faze 1.uocavanje,obracanje paznje na dogadjaj 2. uvidjanje da drugoj osobi treba pomoc 3.procenjivanje da zrtva zasluzuje pomoc 4.faza procene licne odgovornosti za pruzenje pomoci |
|
Sta utice na nasu procenu o tome da li smo mi odgovorni da nekome pomognemo ? |
Drustvene norme,prisustvo drugih posmatraca,priroda zahtevane pomoci nevoljniku |
|
Kada saosecanje zasnovano na normi slabi ? |
Kada nevoljnik preteruje u pokusajima da izazove saosecanje,ako situaciju prikazuje tezom nego sto jeste , ako je bolest hronicna(duga,Istrazivanja na Parkinsonovim bolesnicima) |
|
Kako se objasnjava pojava redjeg pomaganja ako ima vise osoba u okolini ? |
Difuzijom odgovornosti |
|
Sta termin licnost oznacava u psihologiji ? |
celovitost specificnih osobina na osnovu kojih se jedna osoba razlikuje od drugih |
|
Ko je osmislio termin Karakter ? Sta znaci ? Ko je to krostio ? |
Teofast. urezivanje,evropski psiholozi |
|
Ko kenobjasnio zasto su evropljani korstili rec karakter a ameri Persona ? |
Gordon Olport |
|
Ko je davao prve knjizevne opise razlicitih licnosti ?Koliko je karaktera opisao ? |
Teofast. 30. Najpoznatija tvrdica . |
|
Sta daje doslednost ponasanju ? |
Crte licnosti. Apsolutna, relativna doslednost i koherentnost |
|
Ko je rekao da nijedna crta ne utice na ponasanje uvek isto nego zavisi od spoljasnjosti ? |
Gordon Olport |
|
Za koje crte je zainteresovana psihologija locnosti ? |
Za univerzalne crte |
|
Kakva je distribucija crta u populaciji ? |
Normalna distribucija |
|
Kako mozemo proceniti prisustvo neke crte na nekom kontinuumu ? |
Posebnim testom licnosti |
|
Ko ima prvu hijerarhijsku teoriju crta ? Kakva je ? |
Hans Ajzek .nivoi: 1.specificna ponasanja 2.nivo navika 3.nivo crte 4.nadredjena crta |
|
Kome mesto u spihologiji licnosti nije ugrozeno ? |
Gordon Olporr |
|
Kome je prvi put i kada pala ideja da preko reci kojenkoristimo odredjuje crte licnosti ? |
Fransisu Goltonu 1884 koji analizira desetak hiljada termina |
|
Nakon Goltona ko radi sta sto i on vezano za crte licnosti ? |
Pocetkom Dvadesetog veka istrazivaci iz SAD i Nemacke analiziraju recnike |
|
Krunu napora iztrazovanja recnika vezano za crte licnosti ko kada sta ? |
Rad Olporta i Odbera iz 1936. Anliziraju 400000 reci iz Vebsterovog internacionalnog recnika i izdvajaju 17953 termina kojima se opisuju osobe . 25%stabilne crte licnosti Ostale na raspolozenja,socijalne procene licnosti i skup metaforickih termina |
|
Ko smatra da je crta predispozicija da se na u osnovi isti nacin postupa u nizu razlicitih situacija ? |
Olport |
|
Ko misli da je crta dinamicka ili motivaciona jedinica licnosti ? |
Olport |
|
Olport je razlikovao koje crte ? Prema kojim je mogice porediti ljude ? |
Opste(univerzalne) i licne crte. Prema opstim |
|
vrste licnih crta prema Olportu ? |
Kardinalne(primer Tolstoja i crte jednostavnosti),centralne i sekundarne |
|
Koje metode je Ajzenk koristionza prikupljanje podataka kod teorije crta ? |
Sve zivo |
|
Opste dimenzije licnosti kod Ajnzeka ? |
Ekstraverzija-introverzija Neuroticizam Psihoticizam |
|
Sta je neuroticizam ? |
emocionalna nestabilnost |
|
Kod Ajzenka se crta psihoticizma opisuje kako ? |
Usamljenistvo,neosetljivost i odsustvo brige za druge i sklonost ka ekscentricnom ponasanju |
|
Ko je jos pored Ajnzeka imao faktorskoanaliticku teoriju crta ? |
Rejmond Katel |
|
3 glavna izvora podataka kod Rejmonda Katela ? |
L-podaci(iz zivota) , T-podaci(na osnovu objektivnog testa i Q-podaci(upitnici i samoprocene) |
|
Na kolko razlicitih tendencija u ponasanju je Katel sveo Olportove i Odberove ? Cime ih je analizirao i koristio faktorksu analizu ? Kolikonje tako faktora dobija ? Kakonposle dobija jos ? |
170. L-podacima 15 faktora. Kasnije vrsi isto sa Q i T podacima i kada se spoji dobija 16 crta koje Katel zove izvornim crtama prvog reda |
|
Od cega je Katel sobio izvorne crte prvog reda ? |
12 procenama posmatraca i samoprocenama a 4 samo na osnovu samoprocena |
|
Svakodnevni nazivi Katelovih izvornih crta prvog reda ? |
Uzdrzan-otvoren Inteligentan-manje inteligentan stabilan-osecajan nametljiv-ponizan lakomislen-trezven svestan-koristoljubljiv mastovit-praktican |
|
Nakon faktorske analize na izvornim crtama prvog reda Katel dobija sta ? Koliko? Saj primere ? |
Izvorne cete 2. reda. 7 ili 8. anksioznost-slaba ankzioznost ekstaverzija-introverzija |
|
Po Katelu kako deluju izvorne crte 2.reda ? |
Preko izvornih crta prvog reda |
|
Ko je i kada izrazio mezadovoljstvo u stanju u faktorskoj analizi crta licnsost? Koliko cega ? |
Polovinom 50-ih godina Frenč u 70 studija otkriva nekolio stotina razlicitih crta koje i kada se spoje daju broj cveci od 50 |
|
Kada se veci brojnistrazivaca ponovo okrenuo istrazivanju crta licnosti ? Sta koriste za prikupljanje podataka? Rezltat ? Sa cim su se poklapale ? |
60-ih godina proslog veka. samoprocene i procene spoljasnjih posmatraca. 5 osnovnih dimenzija licnosti. Sa analizama podataka prikupljenim Katelovim upitnikom 16 faktora koje su 80-ih i 90-ih 20. veka sprovodili MekKre i Kosta u SAD |
|
Nakon istrazovanja fakotra crta iz novijih vremena moglo se zakljuciti sta ? |
Da je moguce izolovati 5 faktorani da su u zrelom dobu procene koje se odnose na stepen u kome pojedinac ispoljava svaku od ovih crta ostajus tabilne |
|
MekKre i Kosta su kada razvili sta ? |
Upitnik za procenu širokih crta licnostincija revidirana verzija NEO-PI-R iz 1992 meri: neuroticizam,ekstraverziju,savesnost,saradljivost i otvorenost |
|
5 faktora NEO-PI-R-a se mogu usaglasiti sa cime ? |
Sa 3 Ajzenkova faktora ako se psihoticizam podeli na savesnost i saradljivost |
|
Kako je nazvan model NEO-P-R-a ? |
model 5 faktora |
|
Kod modela 5 faktora kakva je organizacija ceta licnosti ? |
Hijerarhijska,svaki od sirih faktora se deli na jos 6 uzih |
|
Kod koje crte pet faktora mozemo uociti razvijen motiv za postignucem ? |
Mod savesnosti |
|
Istrazivanja izvrsena van SAD o modelu 5 faktora govore sta ? |
Da se modeln5 faktora sa izvesnim odstupanjima(posebno u kolektivistickim kulturama) moze primeniti svuda. |
|
Da li kod modela pet faktora nadjedjene crte koje se dobijaju na ispitivanju vecih broja lic amoraju da vaze za pojedince ? |
Ne |
|
Ko je opisao jednu teoriju da mi nemamo crte licnosti nego da sve zavisi od spoljasnjih uticaja? Kako se zove teorija ? |
situacionizam. Gordon Olport(nije njegovo misljenje on samo opisuje) |
|
Prva istrazivanja koja su dokaz situacionizma kod crta licnosti su sprovodjena kada gde ko na kome ? |
Krajem 20-ih godina proslog veka u SAD. Hartsorn i Mej na deci proveravaju da li kradu lazu itd.. |
|
Ko je ukazao,gde,na koja istrazivanja koja su dokaz situacionizma ? |
U knjizi Licnost i procenjivanje Mišel na istrazivanjima sprovedenim 50-ih i 60-ih godina kao i na istrazivanje Hartsorn i Mej. Kaze da su male korelacije izmedju razlicitihbindikatora iste crte |
|
Ko se poziva na koherentnost jos ? Kakva je njhova teorija? |
psihoanaliticari. model licnosti koji je posredan i nelinearan i koji nista ne moze da predvidi |
|
Koji metod dovodi da niske korelacije izmedju dva ponasanja u inteligenciji i crtama licnosti dovodi do dobrih rezultata ? |
Metod agregacije |
|
Ko je smatrao da su tipologije glupostnjer je vecina osoba mesoviti tip? |
Olport |
|
Sta je pojam o sebi ? |
kognitivna tvorevina,predstava koja sadrzi deskriptivnu i evaluativnu komponentu-saznanja i uverenja o sopstvenim obelezjima(sposbnostima crtama itd) i njihovoj vrednosti |
|
Kao se izrazava evaluativna komponenta pojma o sebi ? |
Kao samopostovanje |
|
Po razvojnim psiholozima,kada se moze govoriti o svesti o sebi ? |
Tek od polovine druge godine. |
|
Cela prica o razvoju detetove svesti o sebi ? |
Str 270 |
|
Str 270 prouci |
. |
|
Kada su crte kod vecine ljudi vrlo stabilne ? |
Posle 30-te godine zivota |
|
Koje crte licnosti su najstabilnije a koje najnestabilnije ? |
Mere intelektualne sposobnosti,ekstraverzija-introverzija,neuroticizam(stabilnost-nestabilnost) i impulsivnost. -Najnestabilnije su politicki stavovi i mere samopostovanja |
|
Primer promene licnosti u kasnijim zovtnim periodima ? |
Onaj decko sto jenisoa u ratnu mornarocu |
|
Idealna tacka razvoja licnosti je ? |
Postizanje psihicke zrelosti. |
|
Kod koga se zahteva da deca ne pokazuju radoznalost i da se prodrzavaju tradicija ? |
U kulturi africkog plemena Kpele |
|
Ko govori o razlicitim uzrastima za ocenjivanje psihocke zrelosti ? |
Erik Erikson |
|
Ko je pevi napravio kriterijume zrelosti i na osnovu cega ? Podela ? |
Maslov istrazivanje na 48 umrlih i zivoh osoba koje je razvrstao u 3 grupe. (Izvesno samoaktualizovnae,potencijalno samoaktualizovane i verovatno samoak) Str 273 |
|
Svojstva zrele licnosti kod Maslova su u kakvom odnosu ? |
Nisu nezavisne nego se objedinjuju |
|
Ko je pored Maslova imao merila zrele licnosti ? Koliko ? |
Olport. 6 str 274 |
|
Modeli podele izmedju psihicki obolelih i zdravih ? |
Statisticki,humanisticki |
|
Do kada je homoseksualnost bila tretirana kao psiholoski poremecaj? Kasnije koja homoseksualnost se smatrala bolescu ? |
Do polovine sedamdesetih godina proslog veka. Egodisticna homoseksualnost |
|
Na kalsifikaciju psihicki ppremecenih mogu uticati i ? |
Kulturne i razvojne norme |
|
Ko je i kada osporavao koncept dijagnoze psihickog poremecaja ? |
60-ih i 70-ih Tomas Sas |
|
Klasifikacije mentalnih poremecaja najvise duguju kome ? Zasto ? |
Emilu Krepelinu. On je 1913 opisao sindrome mentalnih poremecaja |
|
Koja je svrha klasifikacionih sistema psihickih poremecaja ? |
Da se dijagnostikovanje poremecaja ucini validnijim i relijabilnijim. |
|
Koji klasifikaciooni sistem mentalnih poremecaja se koristi u SAD ? Objasni |
DSM(Diagnostic and Statistical Manual of Mental Disorder) koji jenod 1952 do dana s vise puta menjan i poboljsavan. On nudi sistem prototipskih poremecaja |
|
Koji klasifikacioni sistem mentalnih ppremecaja se koristi u VB ? |
11. revizija Internacionalne klasifikacije bolesti(ICD-11) koju je preporucila svetska zdravstvena organizacija |
|
Sta razlikuje psihozu od neuroze ? |
Kod psihoze koristimo lekove,pacijent nije svestan da je bolestan i ne izazivaju psihozu niakve posebne drazi |
|
Anksiozni poremecaji su ? |
Fobije,opsesivno-kompulzivni poremecaji,napadi panike,generalizovana anksioznost inposttraumtaski stres |
|
Koji procenat ljudi ima neki pblik fobije ? |
5 do 10 % |
|
Ceste fobije kod ljudi ? |
-strah od pasa i macaka(oblici zoofobije) -grmaljavine(astrafobija) -visine(akrofobija) -zatvoreni prostor(klaustrofobija) -mrak(niktofobija) |
|
Kategprije fobicnih poremecaja ? |
Jednostavne fobije,socijalne fobije i agorafobija |
|
Nakcesci oblik socijalne fobije ? |
Strah od govora pred drugima i strah od zajednickog obroka |
|
Sta mozemo reci o proslosti agorafobicara? |
Vecina su osetili bezrazlozan napad panike kada su bili sami u javnosti . Uglavnom su od ranog detinjstva bili jako zavisne osobe sa jakim separacionim strahom |
|
Kod koga se cesce javlja skolska fobija ? |
Kod devojcica,srazmerno je retka u adolescentskom periodu |
|
Koje osobine pokazuju deca sa skolskom fobijom ? |
Opstu nesigurnost,plasljivost,sklonost ka depresivnim raspolozenjima... |
|
Kako psihoanaliticari objasnjavaju skolsku fobiju ? |
Deca imajunjak separacioni strah koji se povecava odlaskom u skolu |
|
Opsesivne misli su uglavnom u vezi sa ? |
Nanosenjem stete drigima ili sebi,strahom od zaraze,strahom da neki posao nije zavrsen |
|
Najcesce kompulzivne radnje ? |
Rituali pranja i ciscenja,,razlicita proveravanja |
|
Kakav odnos ima kompulzivna radnja sa ospesivnom misli ? |
Obicno se javljaju zajedno i komulzivna radnja cesto ima ulogu da spreci i ukloni kompulzivnu misao |
|
Kako pojedinac dozivljava svoje kompulzije ? Sta se desi ako ih ne izvrsi prinudnu radnju ? |
Kao strane i nerazumne. Dozivljava jaku ankzioznost |
|
Psihoanaliticko shvatanje kompulzija i ospesija ? |
Kompulzije sprecavaju razne neprihvatljive impulse(neprijateljkse ili sekusalne) tako da kompulzivni simptom obezbedjuje pacijentu psihicku sigurnost |
|
Kod ospsesivno-kompulzivnih mozemo naci sta vezano za fiziologiju ? |
Poremecaj u nivou noradrenalina i serotonina |
|
Napad panike ? |
Iznenadno upadanje u stanjenjakog straha bez jasnog izroka |
|
Nakcesci simptomi napada straha ? |
tahikardija,snojenje,strah od gubitka kontrole,vrtoglavica,drhtanje,dispneja(gubitak daha),slabost,strah da ce se umreti ili poludeti |
|
Koliko traju napadi panik? |
Najcesce nekoliko minita a retko sat ili duze |
|
Susptance koje mogu izazvati napad panike kod ljudi skolnih tome ? |
Kofein,udisanje mesavine ufljen dioksida i kiseonika,holecistokinin |
|
Kako se lece napadi panike cesto ? |
Disanjem u kesu,hiperventilacija |
|
Fizioloske razlike medju ljudma sklonim napadima panike i obicnim ljudima ? |
Razlika u snadbevanju krvlju leve i desne hemisfere |
|
Generalizovana anksioznost ? |
Hronicna i rasplinuta anksioznost |
|
Drugi naziv za generalizovanu anksioznost ? |
Neuroticna anksioznost |
|
Simptomi generalizovane anksioznosti ? |
Str 282 |
|
Kod koga se nakcesce javlja postraumtatski stres ? |
Vojnika iz rata,zrtava seksualnog nasilja,svedoka razlicitih prirodnih katastrofa |
|
Kada se postraumatski stres posmatra kao ozbiljan poremecaj ? |
Kada traje duze od 6 meseci i kada s ejavi odlozeno |
|
Faktori rizika za pojavu sklonosti ka postraumatskom stresu ? |
Postojanje prethodnih traumatskih iskustava,razlicita zlostavljanja u ranom detinjstvu,alkoholizam o depresivnost u porodici porekla. Hormonski cinioci: nivo kortizola u vreme stresa je na nizem nivou od normalnog sto je pod jakim uticajem naslednih faktora |
|
Disocijativni poremecaji su ? |
Poremecaji koji se ponekada svrstavaju u histericne neurotske poremecaje kod kojih dominiraju psihicki,a ne telesni simptomi. To su iznenadne promene svesti,identiteta ili motorike |
|
Poremecaj sa vise licnosti ? Gde je prikazan ? |
Visestruka(multipla) licnost 3 lica Eve(crna Eva,bela Eva, Dzejn) pravi slucaj je bio krajem 50-ih godina |
|
Osobe sa multiplom licnoscu su u detinjstvu uglavnom bile ? |
Zrtve seksualnog ili fizickog nasilja |
|
Teorije o nastanku multiple licnosti ? |
Od Teoreticara ucenja Psihoanaliticarska(represija) ni jedna nije opste prihvacena |
|
Kom poremecaju terapeuti danas prilaze sa puno skepse ? |
Visestrukoj licnosti |
|
Sta spada u disocijativne poremecaje ? |
Visestruka(multipla)licnost,somnabulizam(hodanje u snu),psihogene amnezije,psihogene fuge,depersonalizacija |
|
Naucna medicina e na kraju 19. veka uzela ciju koncepciju bolesti ? |
Galenovu ? |
|
Kada se i zbog koga u etar vraca Hipokratova holisticka koncepcija psihickih bolesti ? |
Od 1930 zbog psihoanalize |
|
Psihosomatski poremecaji nabroj ? |
Cir zeluca,astma,visok krvni pritisak |
|
Dve teorije kod spihosomatskih poremecaja ? |
Teorija specificnih i nespecificnih uzroka |
|
Kod teorije nespecificnih uzroka izdvaja se jedan tip ljudi . koji? |
Aleksitimicne osobe |
|
Sta se smatra bioloskom predispozicijom za aleksitimicara ? |
Slaba komunikacija limbickog sistema i korteksa,posebno njegovih verbalnih centara |
|
Afektivni poremecaji su ? |
Poremecaji raspolozenja |
|
Nabroj afektivne poremecaje. |
Bipolarni i unipolarni poremecaj. |
|
Najcesci afektivni poremecaj je ? |
Bipolarni poremecaj(smenjivanje manije i depresije) |
|
Vrste manije ? |
hipomanija i hipermanija |
|
depresivno raspolozenje umerenog intenziteta(neurotskog tipa) se naziva ? |
distimija |
|
Kod koga se cesce javlja depresija ? |
Kod zena 2 puta cesce nego kod muskaraca |
|
Kada osoba upada u depresivno stanje uvek u isto doba godine najcesce tokom jeseni ili zime tada govorimo o ? |
sezonskog afektivnog poremecaja |
|
A kome se istrazivala decka depresija ? |
Na grupi 13-godinjaka,poboljsanje posle samo 18 casova rada s anjima |
|
Znaci samoubilackih namera ? |
St 287 |
|
Pokusaji samoubistva su najcesci kod ? |
Depresivnih osoba(15%) ,kod sizofrenih bolesnika,alkoholicara,narkomana,somatskih bolesnika |
|
Stos e tice demografije,ko je najcesce izvrsilac uspesnih samoubistava? |
Muskarci cesce nego zene,ljudi stariji od 50 godina,razvedeni,obduveli,cesca je u nekim geografskim oblastima nego u drugim |
|
Psihoanaloticko tumacenje depresije ? |
Gubitak bilo cega se simbolicki dozivljava kao gubitak roditeljske naklonosti, imaju agresivne impusle zbog toga kojenpotiskujuni usmeravaju orema sebi u obliku samooptuzivanja |
|
Fizioloski preduslov depresije ? |
serotonin i noradrenalin se spabije luce u limbickom sistemu |
|
Fizioloska osnova za maniju ? |
Vise koncentracije serotonina i noradrenalina u limbickom sistemu |
|
Kada pricamo o poremecaju licnosti ? |
Kada odredjene crte licnosti koje pojedinac ne zeli da promeni smatraju odgovornim za neprilagodjenost pojedinca |
|
Poremecaji licnosti ? |
Narcisticka licnost Granicna licnost Sizoidna licnost Paranoidna licnost Sociopatska ili antisocijalna licnost
|
|
Kada se ispoljavaju prvi put poremecaji licnosti ? |
U peeiodu adolescencije a ponekada cak i ranije |
|
Poznate granicne licnosti ? Simptomi? |
Adolf Hitler, Merlin Monro. Str 289 |
|
Simptomi sociopatske licnosti ? |
Str 289 |
|
Šizifrenija etimologija ? |
shizo=cepanje fren=dusa |
|
Sta je sizofrenija ? Simptomi ? |
Vrsta tezeg psihickog poremecaja ili psihoze koja s emoze javiti u vise razlicitih oblika. Str 290 |
|
depersonalizacija se moze javiti i kod ? |
Šizofrenije |
|
Sta je derealizacija ? Gde s emoze javiti ? |
Posnati objekti i situacije se dozivljavaju kao tudji i izmenjeni,neprojateljski? |
|
Zbog cega sizofrene osobe postaju autisticne ? |
Zbog derealizacije |
|
Halucinacije kod sizofrenih su najcesce ? |
Slusne,vizuelne,mirisne,cenesteticke |
|
Kod koga se moze javiti afektivna tupost ? |
Kod sizofrenih osoba |
|
Vrste sizofrenija ? |
hebefrena,katatona,paranoidna |
|
Kod koje vrste sizofrenije se javljaju stupori i mutizmi ? |
Kod katatone |
|
Kada su sizofrenici najopasniji ? |
Nakon sto se "probude" iz mutizma ili katatonog stupora |
|
Kako se drugacije naziva paranoidna sizofrenija ? |
prosta sizofrenija |
|
Kako se javlja sizofrenija ? |
Moze naglo ali najcesce je postupno |
|
Simptomi sizofrenije mogu biti ? |
Pozitivni i negativni |
|
Pozitivni simptomi sizofrenije ? |
deluzije,halucinacije,poremecaji misljenja,bizarnost u ponasanju,neadekvatnost emocionalnog reagovanja |
|
Negativni simptomi sizofrenije ? |
teskoce u odrzavanju paznje,emocionalna hladnoca,zbrkan i nejasan govor. |
|
Genetski cinioci sizofrenije ? |
Oba roditelja 40% jedan 10% |
|
Koja teza o spoljasnjem uticaju na stvaranje sizofrenije je nekada bila popularna ? |
teza dvostruke veze(double blind) |
|
Faktori koji mogu uticati spolja na stvaranje sizofrenije ? |
Losi afektivni odnosi sa majkom posebno u prve 3 godien zivota,razliciti aktuelni stresori(politicka kriza vise sizofrenih) |
|
Kako antipsihotici deluju na neke simtome sizofrenije , koje ? Na koju vrstu simptoma mogu delovati ? |
Tako sto blokiraju dopaminske receptore. halucinacije,deluzije,slaba koncentracija. Na one sa pozitivnom simptologijom |
|
Oblik mozga kod sozofrenika sa negativnom simptologijom ? |
Frontalni i temporalni režnjevi,kao i hipokampus,manji nego kod normalnih osoba. |
|
Jedan od uzrocnika strukturalnih abnorlanosti mozga kod zizofrenika moue biti ? Primer ? |
Virusna infekcija fetusa. Epidemija gripa iz 1957 u Helsinkiju odnosi se na majke obolele izmedju 3 i 6 meseca |
|
3 oblika twrapije psihicki obolelih ? |
Psihoterapija,medicinska terapija, promena socijalnog okruzenja |
|
Vrste psihoterapija ? |
1.Dinamske(dubinske,zasbovane na psihoanalizi) 2.humanisticke terapije(orijentisane na licnost kao sto je Rodzersova ili Geštalt terapija Frederika Perlsa) 3. klasicne bihevioralne terapije(neke od njih opisane u poglavlju o ucenju) 4.neke novije varijante koje odrzavaju uticaj kognitivisticke orijentacije u psihologiji |
|
Jedna terapija koja predstavlja noviji oblik Bihevioralne terapije ? |
racionalno-emotivna terapija Alberta Elisa |
|
Zajednicke tacke psihoterapijskih postupaka ? |
Poverenje izmedju terapeuta i pacijenta,podrka pacijentu od strane terapeuta,potkrepljivanje adaptivnijih oblika ponasanja... |
|
Sta obuhvata medicinski tretman kod psohickih bolesti ? |
Razlicite neurohiruske zahvate,upotreba razlicitih lekova,elektrokonvulzivni sokovi |
|
Kakav pristup lecenju psihicki poremecenih danas koriste eksperti najcesce ? |
eklekticki |
|
Ko je skupio podatke koji gocore protiv usoesnosti psihoanalize u lecenju bolesti ? Sta on smatra ? |
Hans Ajzenk. Da se 2/3 pacijenata samostalno izleci isto koliko uspe da izleci i psihoanaliza. Jedino je bihevioralna terapija korisna |
|
Kakonje osporena Ajnzenkova teoeija o psihickim poremecajima ? |
Psihoanaliza je uspesna u preko 80% slucajeva, a spontano samo 30 40 % |
|
Kod kojih poremecaja je visoka stopa izlecenja a kod kojih niska ? |
Visoka je kod generalizovane ankzioznosti i depresije a niska kod fobija i opsesivno-kompulzivnih poremecaja |
|
Koliko imamo neurona u telu ? Koliko svaki ima veza(sinapsi) s adrugima ? |
100 milijardi? 10 000 |
|
Dva osnovna tipa celija u nervnom sistemu ? |
neuroni i glijalne celije |
|
Kako se dele neuroni ? |
senzorni(aferentni),motorni(eferentni,interneuroni.
|
|
Gde se nalaze interneuroni ? |
U centralnom nervnom sistemu |
|
Od cega se sastoji mijelinski omotac ? |
Od lipoproteina |
|
Kolika je sinapticka pukotina ? |
20 do 40 nanometara |
|
Metode istrazivanja funkcija mozga ? |
Vada test,lateralno prikazivanje stimulusa,tehnike neuroodslikavanja |
|
Sta je princip kolateralnosti ? |
Svaka hemisfera kontrolise suprotnu stranu tela |
|
Sta smo otkrili Vada testom ? |
90% desnorukih i 70% levorukuh govori preko desne hemisfere a 15% levorukih sa obe |
|
Kakva mogu biti lateralna prikazivanja stimulusa ? |
Vizuelna i auditivna |
|
Kada je prvi put korisceno lateralno prikazivenje auditivnih stimulusa ? |
50-ih godina proslog veka |
|
Ko je modifikovao lateralno prikazivenje auditivnih stimulusa i sta zakljucuje ? |
Dorin Kimura. Leva hemisfera je kod vecine ljudi zaduzena za verbalne informacije |
|
Ko je oformio prvi priznati test inteligencije ? |
Alfred Bine i lekar Teodor Simon 1905 Bine-Simonov test. |
|
Revizije Bine-Simonovog testa ? |
1908 i 19011. U prvih 40 godina u raznim zemljama: Terman(SAD),Štern(Nemacka),Tomson(Škotska),Stevanovic(Jugoslavija) i kod nas je 1976 uredjenja Nova beogradska revizija Bine-Simonovog testa |
|
Bine simonova skala ? |
Mentalni uzrast? |
|
Cije mera je IQ? |
Šternova |
|
Sta je sinonim za zdravstvenu psihologiju ? |
Bihevioralna medicina |
|
Na predpostavkama o ulozi svesti u sebi u psihopatoloskim poremecajima se zasniva ? |
kognitivna bihevioralna terapija |