Use LEFT and RIGHT arrow keys to navigate between flashcards;
Use UP and DOWN arrow keys to flip the card;
H to show hint;
A reads text to speech;
63 Cards in this Set
- Front
- Back
|
Sto cini spolni dimorfizam |
Primarne spolne oznake- gonade,gonodukt i kopulacijski organi Sekundarne spolne oznake- pojacana dlakavost,lucenje mlijeka, lucenje spolnih hormona karakteristicnib za spolove |
|
|
Sta su gonohoristi |
zivotinjske vrste koje imajh razdvojwnw spolne organe |
|
|
Sta su hermafroditi |
zivotinjske vrste koje imaju spojene spolne organe |
|
|
Sta je protandija,a sta protogonija |
pojava da se kod hermafrodita razvijaju prvo spermatozoida i pojava da se kod hermafrodita razvijaju prvo jajne stanice |
|
|
Sta je necisnica ili kloaka |
otvor j kojemh se spajajj spolni i ekskrecioni zavrsetcj kod nekih riba,ptica,vodozemaca i gmazova |
|
|
Stk je ampula jajovoda |
prosirenje jajovoda j kojem se odvija oplodnja |
|
|
Kod kojih vrsta nalazimo dvorogj maternicu |
Nalazimo je kod kukcozdera,zvjeri,kitova i kopitara.kod njih je srastao donji dio maternice |
|
|
Sta je bartolinijeva zlijezda |
Zlijezda koja se nalazi u predvoriju vagine i luci sluzavi sekret kod zenskih jedinki |
|
|
Sta su kauperove zlijezde |
Zlijezde koje luce sluzavi sekret kod muskih jedinki |
|
|
Sta je stidnica |
Vanjaki dio zenskog spolnog organa koji se sastoni od velike i male usne,klitorisa j poprecnoprugastog misica zatvaraca |
|
|
Koje su vrste razmnozavanaj |
Spolno ili citigonicno-pomocu gameta i nespolno ili vegetativno-pomocu diobe stanica |
|
|
Kakvk moze biti nespolno razmnozavanje |
Dvojna dioba, visestruka dioba, plazmotomija i pupanje |
|
|
Sta je dvojna dioba |
Nacin razmnozavanja kod kojeg se stanica ajka dijeli na dva jednaka dijela. Tako se raznmozavajh prazivotinje, bivasi uzduzno, a trepetljikasi poprecno |
|
|
Sta je amitoza |
Nacin nespolnog razmnozavanaj kod kojeg se dijeli jezgra bez stvaranja diobenog vretena |
|
|
Sta je visestruka ili multipla dioba |
Nacin razmnozavanja kod kojeg od jedne majke stanice nastaje vise kcerki stanica |
|
|
Kakva moze biti visestruka dioba |
Šizogonija ili agametogonija- oblik visestruke diobe kod koje nastaju nespolni potomci Gametogonija- oblik visestruke diobe kod koje nastaju spolni potomci Sporongija- oblik diobe kod kojeg se fragmentacija odvija nakon spajanja gameta i tada nastaju spore ili truske |
|
|
Sta je plazmotomija |
Oblik nespolnog razmnozavanja kod korjenjasa i bicasa |
|
|
Sta je pupanje |
Nacin nespolnog razmnozavanja kod kojeg se majka stanica ne dijwli izravno nego de na njenom tijelu stvara manja stanica koja se nakon nekog vremena odvoji. Takvim nacinom se razmnozavaju zarnjaci, mahovnjace, plastenjaci,spuzve i trepetljikasi |
|
|
Sta je kopulacija |
Spajanje spolnih stanica kod spolnov razmnozavanja |
|
|
Sta je hologamija |
Najjednostavniji nacin spolnog razmnozavanaj |
|
|
Sta je merogamija |
Oblik diobe kod koje nastaju stanice razlicite od majke stanice. Moze biti izogamna- kada nastaju samo zigote istih velicina i oblika i anizogamna- kod koje nastaju stanice razlicitih velicina i oblika |
|
|
Sta je konjugacija |
Proces razmnozavanja trepetljikasa. Oni sadrze makronikleus i mikronjkleus. Mikronukleus se dijeli na vise dijelova ali vecina se razlaze a ostaju samo dve. Jedan ostaje u prvotnoj stanici a drugi migrira u novonastalu stanicu |
|
|
Sta je plazmogamija |
Jednostavni oblik oplodnje kod sunasca i sisavca kod koje se spajaju citoplazne ali ne i jezgre stanica |
|
|
Sta je autogamija |
Samooplodnja prilikom cega jedinka stvara i muske i zenske spolne stanice koje se medusobno oploduju |
|
|
Sta je partenogeneza |
Djevicanska oplodnja kod koje dolazi do oplodnje jajne stanice bez djelovanja spermatozoida. Moze biti haploidna i diploidna. Prisutna kod pcela (arhenotokija) |
|
|
Sta je telitokija |
nacin razmnozavanja koji se javlja kod zivotinja koje nemaju muzijake ili se oni rijetko pojavljuju |
|
|
Sta je amfitokija |
Nacin razmnozavana kaojk se javlja kod vrstga koji redovno jmaju muzijake |
|
|
Sta je pedogeneza |
Oblik razmnozavanja kod lkcinki prilikom cega se u licinkama prve generacije uocavaju i embriji druge generacije |
|
|
Sta je neotenija |
Oblin razmnozavanja kod termita prilikom kojeg se same licinke spolno dozzrijevajh i oploduju |
|
|
Sta je ginogeneza |
Stimulacija jajne stanice na oplodnju. Moze biti umjetna prilikom cega se jajna stanica stimulira sokiranjem i prirodna kada je stimulira spermatozoid ali je ne oploduje |
|
|
Sta je androgeneza |
Nacin razmnozavanja kod kojeg u oplodnji sudjeluju samo muske spolne stanice |
|
|
Sta je izmjena generacije i kakva moze biti |
Oblik razmnozavanja kod kojeg se unutar iste vrste smjenjuju razliciti nacini razmnozavanja. Moze biti Antitetska ili primarna- smjena haploidne i diploidne Metageneza ili sekundarna- smjena one koja se razmnozava vegetativno i dvospolno Heterogonija- smjena jednoapolne i dvospolne |
|
|
Opisati proces spermatogeneze i oogeneze |
Pra stanica pra stanica Spermatogonije oogonije Spermatocite 1 oocite 1 Spermatocite 2 polocita 1 Spermatide oocite 2 Spermiji polocite 2 Zrelo jaje |
|
|
Kolika je velicina spermatizoida |
1,5 mikrom do 1cm Kod covjeka 55 mikro m |
|
|
Od cega se sastoji jaje |
Sastoji se od animalnog pola sa jezgrom i vegetativnog pola sa zumanjcem ili hranjivom tvari |
|
|
Kakvo moze biti jaje prema kolicina zumanjca |
Moze biti Izolecitelno- mo jajeta ravnomjerno rasporedenog u jajetu Telolecitelno- puno zumanjca kod kojeg se jezgra nalazi uz periferne dijelove jajeta Centrolecitelna- puno zumanjca kod kojeg je jezgra u sredini jajeta Alecitelna- nemaju zumanjca |
|
|
Koje vrste jaja proizvode koje zivotinje |
Izolecitelna- zarnjaci, bodljokosci, kopljaci i neki sisavci Telolecitelna- mekusci, ribe, ptice, gmazovi, vodozemci i jednootvori Centrolecitelna- clankonosci Alecitelna- plosnjaci i sisavci |
|
|
Kakav moze bitk rast jajne stanice |
Moze biti solitaran- kada se ona prehranjuje iz tjelesnih sokova Alimentacijski- kada se prehranjuje iz posebnog tkiva koje stvara hrannive tvari |
|
|
Sta je gaafov folikul |
Mjehur u kojem se stvaraju jajne stanice kraljeznjaka. Ako dode do oplodnje on se pretvara u zuto tijelo a ako ne dode do oplodnje pretvara se u bijelo tijelo |
|
|
Kako se naziva oplodena jajna stanica |
Zigota |
|
|
Kakva moze biti oplodnaj |
Vanjska i unutrasnja |
|
|
Kakvo moze biti potomstvo zivotinna po nacinu radjanja |
Mogu biti Oviparne- stvaraju jaja u kojima se razvija potomak (ribe,ptice,gmazovi,vodozenci) Viviparne- koji radaju zive mlade (sisavci) Ovoviviparne- legu jaja iz kojih izlaze razvijeni mladi (puzevi i jednootvori) |
|
|
Kakvo moze biti nasljedivanje kod zivotinja |
Moze biti Tip drosophila- muzijaci imaju razlicite a zenke jednake spolne stanice pa spol potonaka ovisi o tipu nukleusa spermija (covjek) Tip abroxas- zenke imaju razlicite a muzijaci jednake spolne stanice pa spol potonka ovisi o tipu nukleusa jaja (leptiri i neke ribe,ptice, gmazovi i vodozemci) Tip protenor- zenke imaju jednake spolne kromosome a muzijaci imaju samo jedan spolni kromosom pa spol ovisi o tipu pronukleusa spermiaj (skakavci) |
|
|
Od cega se sastoji embriogeneza |
Sastoji se od blastulacije, gastrulacije, organogeneze i histoloske diferencijacije |
|
|
Kakva moze biti blastulacija |
Moze biti Holoblasticna ili totalna- kod izolecitelnih jaja dijele se na jednake dijelove pa se naziva ekvalno i kod telolecitelnih jaja dijele se vise na vegetativnom nego na animalnom polu pa se naziva inkvalno Meroblasticna ili parcijalna- kod ekstremno telolecitelnih jaja dijeli se samo animlni pol pa se naziva diskoidalno a kod centrolecitelnih jaja brazdanje se odvija samo na povrskni pa se naziva superficijalno |
|
|
Sta nastaje iz kojeg zametnog listica |
Ektoderm- epiderma koze, zivcane i osjetilne stanice Mezoderm- vecina unutrasnjih organa, misici, krvne zile i krvne stanice Endoderm- crijevni epitel, zlijezde slinovnice, gusteraca i jetra |
|
|
Kakva moze biti regeneracija |
Moze biti Fizioloska- u odredenim vremenskim intervalima obnavljaju se dijelovi tijela, npr.rogovi, linjanje,mitarenje Reparativna- obnavljanje ostecenjih dijelova tijela |
|
|
Sfa je autotomija |
To je pojava da zivotinje u trenutku opasnosti odbace dio tijela k kadnije ga regenerireju |
|
|
Sta je totipotencija |
To je sposobnost da stanice u razlicitim uvjetima mogu stvarati razlicite tipove stanica |
|
|
Sta su retikuloendotelna tkiva |
To su tkiva gradena od stanica koje imaju sposobnost fagocitiranja |
|
|
Kakve mogu biti zivotinje prema kolicini slanosti vode u kojoj zive |
Mogu biti Stenohaline koje podnose manje varijacije u slanosti Eurihaline podnose vece varijacije slnosti |
|
|
Sta su fotofore a sta luciferin |
Svjetleci organi Svjetleca tvar |
|
|
Sta su taksije |
To su orijentacijske reakcije zivotinja prema ili od podrazaja |
|
|
Sfa su reotaksije |
Reakcije na strujanje vode |
|
|
Sta je biosfera,biotop i biocenoza |
zivot Biosfera je podrucije na kojem je moguc zivotBiotopi su stanista sa slicnim abiotickim faktorima Biotopi su stanista sa slicnim abiotickim faktorima Biocenoza su sve zivotinje koje naseljavaju neki prostor |
|
|
Sta su litoral, profundal, bental i pelagijal |
Litoral je podrucije obale Profundal je dubinsko podrucije Bental je podrucije dna Pelagijal je podrucije vode iznad dna |
|
|
Sfa je neuston |
Organizmi koji mogu hodati po vodi |
|
|
Sta je sukcesija |
Izmjena biocenoza radi bolje povoljnosti za organizme koji ga naseljavaju |
|
|
Sta je klimaks |
Razvoj najpovoljnijih biocenoza |
|
|
Sta je komenzalizam |
Zivotinje zive na istom prostoru ali nemaju zajednicki odnos |
|
|
Sga je sinekologija |
Ekologija koja proucava biocenozu |
|
|
Sta je idioekologija |
Ekologija koja proucava vrste |
|
|
Koje su regije kopna |
Holoarkticka Neotropska Afrotropska Orijentalna Australoazijska |
